Znanja o spolnosti, stavovi i seksualni život učenicaprvih razreda srednje škole
Ovo je istraživanje provedeno sa svrhom utvrđivanja razine znanja učenica prvih razreda srednje škole o spolnosti, stavova o spolnosti i uvida u početak seksualnog života adolescentica. Istraživanje je provedeno među svim učenicama prvih razreda dviju srednjih škola u Zagrebu: 194 učenice, 77 ispitanica učenica IV. gimnazije i 117 ispitanica učenica Medicinske škole. Podaci su prikupljeni anonimnom anketom. Anketa je imala tri dijela: opći podaci o ispitanicama, pitanja kojima se željelo procijeniti znanje iz područja spolnog odgoja s kojim su se susrele tijekom osnovne škole (pojmovi i definicije nalaze se u udžbeniku biologije za peti i osmi razred osnovne škole); trećom skupinom pitanja prikupljeni su podaci o stavovima i spolnom ponašanju adolescentica. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju razmjerno nisku razinu znanja učenica obiju škola. Učenice IV. gimnazije pokazuju veću razinu znanja od učenica Medicinske škole, a dobivena razlika u rezultatima kod većine je pitanja statistički značajna (p<0,01). Petina učenica IV. gimnazije i čak trećina učenica Medicinske škole ne zna definirati pojam menstruacija, premda većina učenica ima menstruaciju.Među učenicama IV. gimnazije nema seksualno aktivnih, u Medicinskoj je školi 6,9% učenica do sada imalo seksualni odnos. Kako velika većina učenica još nije spolno aktivna i rezultati pokazuju razmjerno nisku razinu znanja, nužno je uvesti u sustav školovanja zdravstvenoodgojne programe. Tim bi se programima proširilo znanje, unaprijedile vještine i usvojili stavovi koji bi pridonijeli sprečavanju neželjenih trudnoća i pobačaja, smanjenju spolno prenosivih bolesti i njihovih posljedica
Ključne riječi: SEKSUALNO PONA[ANJE; ADOLESCENTNO PONA[ANJE; ZNANJE I
STAVOVI
UVOD
Spolnost je jedna od osnovnih kvaliteta ljudskog života, važna za individualni razvoj, sreću, zdravlje, i naravno, opstanak ljudske vrste (1). Među prvim istraživanjima u svijetu vezanim za čovjekovu spolnost jest djelo bečkog istraživača Kraftz-Ebinga Psychopathia sexualis objavljeno 1882. godine (2). Ellis je 1903. godine u svojim istraživanjima o spolnosti prvi upotrijebio pojam anketa i time je dobiven jedan od metodoloških pristupa takvim istraživanjima. Osim toga, postavio je zahtjev da se informacije o spolnom životu moraju dobiti od što većeg broja ljudi (cit. 3). Spolni život mladih dugo nije bio predmet istraživanja, a prva istraživanja usmjerena ovom problemu počinju u vrijeme Drugoga svjetskog rata, točnije 1943. godine kada je Remsey proveo istraživanje na uzorku od 300 dječaka u dobi od 13 i 14 godina (cit. 3). Revolucija u istraživanju ovog područja počinje 60-ih godina ovog stoljeća. U Hrvatskoj je takva istraživanja prvi provodio M. Zvonarević 1967. godine (cit. 3). Istraživanjima znanja i stavova srednjoškolaca u Hrvatskoj posvećuje se sve više pažnje. Prvi je razlog taj što je uočeno da je u srednjoškolsko obrazovanje uključena gotovo cjelokupna populacija učenika koji završavaju osnovnu školu. Drugi je razlog pristupačnost srednjoškolske populacije kako ispitivanjima tako i provođenjima određenih edukativnih programa (3). Edukacija je osnovno, široko primjenljivo sredstvo kojim se želi utjecati na seksualno ponašanje adolescenata.
Stavove mladih važno je pratiti, jer oni uvjetuju određeno ponašanje. Stav se može definirati kao spremnost pozitivnog ili negativnog reagiranja na određene pojave ili događaje. Stavovi se formiraju na osnovi iskustva i znanja stečenih tijekom života (4). Oni se usvajaju učenjem u procesu socijalizacije, koja se zbiva u okružju posrednog i neposrednog djelovanja sredine u kojoj pojedinac živi. Učenjem se informacije filtriraju, stvara se pozitivan ili negativan stav prema dobivenoj informaciji, stavovi se formiraju, s vremenom učvršćuju i postaju teško promjenjivi (5).
CILJ RADA
Cilj je rada utvrditi postoje li razlike u znanju, ponašanju i stavovima u području spolnosti i seksualnosti među ispitanicama gimnazije i medicinske škole. Rezultatima istraživanja željelo se procijeniti koliko je usvojeno znanje iz područja spolnosti predviđeno nastavnim planom i programom osnovne škole.
ISPITANICE I METODE RADA
Ispitanice su bile učenice prvih razreda IV. gimnazije i Medicinske škole iz Zagreba. Ispitivanjem su obuhvaćene 194 učenice, od toga 117 učenica Medicinske škole i 77 učenica IV. gimnazije. Prilikom upisa u ove škole kriteriji su bili veoma različiti, za upis u gimnaziju prag je 55 bodova (od mogućih 60), za medicinsku školu 42. Ovo ima za posljedicu da se u gimnaziju uglavnom upisuju učenici s odličnim uspjehom, a u medicinsku školu s vrlodobrim ili slabijim uspjehom.
Istraživanje je provedeno 1995. godine i njime su obuhvaćeni svi prvi razredi navedenih škola.
Podaci su prikupljeni anonimnim anketnim upitnikom. Za ispunjavanje upitnika ispitanice su imale trideset minuta, a odgovarale su opisno ili zaokruživanjem na ponuđenoj skali. Upitnik je imao tri skupine pitanja: 1. Osnovni podaci o ispitanicama (spol, završena osnovna škola i mjesto, stupanj naobrazbe roditelja, broj djece u obitelji, s kime žive), 2. Znanja o spolnosti (što je pubertet, koje se promjene javljaju u pubertetu kod dječaka i djevojčica, znanje o spolnim organima, o menstruaciji, poluciji, oplodnji, sposobnosti začeća od prve ejakulacije/mjesečnice, o kontracepciji, spolno prenosivim bolestima), 3. Stavovi o spolnosti i seksualno ponašanje (s kime razgovaraju o spolnosti, s kime bi željele razgovarati o spolnosti, imaju li spolne odnose). Na pitanja iz druge skupine ispitanice nisu imale ponuđene odgovore, odgovarale su slobodnim tekstom. Odgovori, točnost odgovora bodovani su u odnosu na definicije zadanih pojmova koje su napisane u udžbenicima biologije petog i osmog razreda osnovne škole za koje se pretpostavlja da su ih učenice prethodno savladale i da su s tim minimumom znanja upisane u prvi razred srednje škole. Primjerice, prema definiciji udžbenika biologije za peti razred osnovne škole pubertet je razdoblje ljudskog života u kojem se naglo razvijaju spolni organi i nastaju druge promjene (6). Ključne riječi koje su bodovane: 1. razdoblje, 2. nagli razvoj, 3. spolni organi, 4. druge promjene. Za svaki od ova četiri pojma, ako su ih ispitanice navele u svojoj definiciji puberteta, dobile su po jedan bod (ili jedan točan odgovor). Jednakovrijedno su bodovani i sinonimi navedenih pojmova npr. razdoblje - period, nagli razvoj - nagli rast, rast i sl.
Dobiveni podaci iz ankete obrađeni su po pitanjima. Od statističke obrade učinjene su tablice frekvencija s obzirom na broj točnih odgovora u pojedinom pitanju posebno za učenice IV. gimanzije te Medicinske škole. Razlike u dobivenim rezultatima analizirane su c2 (hi-kvadrat) testom.
REZULTATI
Istraživanjem su obuhvaćene sve 194 učenice prvih razreda dviju srednjih škola u Zagrebu. Od 77 učenica IV. gimnazije, 75 (97,4%) završilo je osnovnu školu u Zagrebu. Od 117 učenica Medicinske škole, 70 (59,8%) steklo je osnovno obrazovanje u jednoj od osnovnih škola u Zagrebu. Učenice gimnazije potječu iz obitelji u kojima je 67,6% očeva i 54,6% majki završilo višu školu ili fakultet. Samo 23,9% očeva i 15,4% majki učenica Medicinske škole ima završenu višu školu ili fakultet, samo osnovno obrazovanje ima 24% majki i 17,1% očeva. Većina ispitanica živi u obitelji s dvoje djece, 71,4% učenica IV gimnazije i 65% učenica Medicinske škole. Iz skupine pitanja o spolnosti, prvo je bilo [to je pubertet? Prema definiciji udžbenika biologije za peti razred osnovne škole, pubertet je razdoblje ljudskog života u kojem se naglo razvijaju spolni organi i nastaju druge promjene (6). Ključne riječi koje su bodovane: razdoblje, nagli razvoj, spolni organi, druge promjene. Učenice IV. gimnazije u većem broju navode (68,8%) dva ili više točnih pojmova iz definicije nego učenice Medicinske škole (48,7%). Gotovo svaka sedma učenica Medicinske škole ne navodi ni jednu od bodovanih riječi (tablica 1). Dobivena razlika u rezultatima statistički je značajna (p < 0,01). U sljedećem pitanju bilo je potrebno nabrojiti promjene koje se zbivaju u pubertetu kod djevojčica i dječaka. Promjene koje su bodovane kod djevojčica: rast grudi, rast dlaka, mjesečnica, spolni razvoj, psihičke promjene, širenje bokova. Promjena koju najčešće navode učenice iz IV. gimnazije je rast grudi, 88,3% ispitanica. Na prvom mjestu po učestalosti kod učenica Medicinske škole je mjesečnica, 77,8% ispitanica. Niti jednu promjenu u pubertetu kod djevojčica ne zna 3,9% učenica IV. gimnazije i 6,8% učenica Medicinske škole. Promjene u pubertetu kod dječaka koje su bodovane: promjena glasa, rast dlaka, polucija, spolni razvoj, psihičke promjene, širenje ramena. Dobivena je slična distribucija odgovora za učenice obiju škola. Tako 75,3% učenica IV. gimnazije i 67,5% učenica Medicinske škole navodi promjenu glasa (mutiranje). Samo po jedna učenica IV. gimnazije (1,3%) i jedna Medicinske škole (0,9%) navodi psihičke promjene kao promjenu u pubertetu kod dječaka.
Sljedeće se pitanje odnosilo na muške i ženske spolne organe. Pojmovi koji su bodovani kod žena su: jajnici, jajovodi, maternica, rodnica. Učenice najčešće navode rodnicu, 59,7% učenica IV. gimnazije i 63,2% učenica Medicinske škole (tablica 2). Niti jedan bodovani organ ne navodi 9,1% učenica IV. gimnazije i 17,1% učenica Medicinske škole. Razlika nije statistički značajna (p>0,05).
Bodovani muški spolni organi su: penis, skrotum, testisi. Najveći postotak učenica, 75,3% ispitanica iz IV. gimnazije i 85,5% iz Medicinske škole navodi penis. Gotovo svaka deseta učenica 9,4 % medicinske škole i 7,8% učenica IV. gimnazije, ne navodi niti jedan traženi pojam (tablica 3). Prema udžbeniku biologije za peti razred osnovne škole menstruacija je pojava gdje, ako ne dođe do oplodnje jajne stanice, uslijedi ljuštenje stijenke maternice, pri čemu se kidaju krvne žile pa krv kroz rodnicu istječe van (6). Bodovane riječi su: ljuštenje, kidanje krvnih žila, istjecanje krvi, nema oplodnje. Gotovo svaka peta učenica, 19,5% učenica IV. gimnazije i svaka treća učenica, 31,6% učenica Medicinske škole ne navodi niti jednu bodovanu riječ (tablica 4). Dobivena razlika u rezultatima nije statistički značajna (p>0,05). Prema definiciji udžbenika biologije za peti razred osnovne škole, polucija je povremeno nekontrolirano izbacivanje sperme, najčešće noću u snu (6). Bodovane riječi su: povremeno, nekontrolirano, izbacivanje, sperma, noću. Niti jednu od bodovanih riječi ne navodi 27,3% učenica IV. gimnazije i 29,9% učenica Medicinske škole (tablica 5). Oplodnja je spajanje jajne stanice sa spermijem (6). Na pitanje o oplodnji dobiveni su sljedeći rezultati: 93,5% učenica IV. gimnazije i 59,8% učenica Medicinske škole daje točnu definiciju oplodnje. Četrdeset posto (40,2%) učenica Medicinske škole ne zna definirati pojam oplodnja. Dobivena razlika u rezultatima statistički je značajna (p<0,01) (tablica 6). Na pitanje Jesu li mladići i djevojke sposobni za oplodnju od prve menstruacije, odnosno ejakulacije?, dobivena je sljedeća distribucija odgovora: gotovo sve učenice IV. gimnazije ili 97,4% i 81,2% učenica Medicinske škole odgovara pozitivno. Dobivena razlika u rezultatima statistički je značajna (p<0,01) (tablica 7). Sljedeće se pitanje odnosilo na kontracepcijske metode. Trebalo je navesti metode kontracepcije za koje su ispitanice čule, odnosno koje poznaju. Bodovane metode su: prezervativ, dijafragma, spirala, tablete, pjena, plodni i neplodni dani (metoda periodične apstinencije), Billingsova metoda. Kondom navodi 93,5% učenica IV. gimnazije i 72,6% učenica Medicinske škole (p<0,01). Tablete kao kontracepcijsko sredstvo poznaje 92,2% učenica IV. gimnazije i 81,2% učenica Medicinske škole (0,05< p >0,01). Niti jednu kontracepcijsku metodu nije navelo 1,3% učenica IV. gimnazije (1 učenica) i 8,5% učenica Medicinske škole (0,05< p >0,01). Gotovo polovica učenica IV. gimnazije zna za četiri ili više kontracepcijskih metoda, 46,7% i 8,5% učenica Medicinske škole. Razlika nije statistički značajna (p>0,05) (tablica 8).
Pretposljednje i posljednje pitanje iz druge skupine pitanja (znanja o spolnosti) odnosilo se na spolno prenosive bolesti. Traženo je od ispitanica da navedu spolno prenosive bolesti koje su im poznate. Bodovane bolesti su: AIDS, gonoreja, lues, jer se ostale bolesti javljaju veoma rijetko i o njima tijekom osnovne škole nisu učile. Prema očekivanju, u najvećem postotku ispitanice navode AIDS, 84,4% učenica IV. gimnazije i 94% učenica Medicinske škole, razlika je statistički značajna (p<0,01) (tablica 9).
Na pitanje tko ima veći rizik da dobije spolnu bolest bili su ponuđeni odgovori: muškarci, žene, oboje. Nakon zaokruživanja određenog odgovora, bilo je potrebno i ukratko obrazložiti odgovor. Najveći broj ispitanica, 58,4% učenica IV. gimnazije i 49,5% učenica Medicinske škole, odgovara da oba partnera imaju podjednaki rizik obolijevanja od spolno prenosivih bolesti (p>0,05). Žene imaju veći rizik da obole od spolno prenosivih bolesti prema mišljenju 27,3% učenica IV. gimnazije i 38,5% učenica Medicinske škole (tablica 10). U trećoj skupini pitanja, o stavovima i ponašanju ispitanice su odgovarale i na pitanja s kime razgovaraju o spolnosti. Ponuđene mogućnosti su bile: roditelji, braća i sestre, prijateljice, školski liječnik i mogući odgovori: uvijek, katkad, nikad. S roditeljima o spolnosti nikad ne razgovara 24,7% učenica IV. gimnazije i 18,8% učenica Medicinske škole. Najviše se razgovara s prijateljicama, tako odgovor uvijek i katkad zaokružuje čak 92,1% učenica IV. gimnazije i 81,2% učenica Medicinske škole. Nikad ne razgovara o spolnosti sa školskim liječnikom 49,4% učenica IV. gimnazije i 42,7% učenica Medicinske škole. Postotak je vjerojatno i značajno veći jer više od trećine učenica obiju škola ostavlja ovo pitanje bez odgovora. Na daljnje upite: S kime bi željela razgovarati o spolnosti? dobiva se podatak da bi polovica ispitanica obiju škola, 49,4% učenica IV. gimnazije i 51,3% učenica Medicinske škole, željela razgovarati o spolnosti sa školskim liječnikom. Odgovor na ovo pitanje nije dalo 35% učenica IV. gimnazije i 25,6% učenica Medicinske škole. Posljednje pitanje u anketi odnosilo se na spolni život učenica. Nijedna od 77 učenica IV. gimnazije (100%) nikad nije imala seksualni odnos, a od učenica Medicinske škole 88%. Seksualni odnos jedanput ili više puta imalo je 6,9% učenica Medicinske škole (tablica 11).
RASPRAVA
U posljednjih desetak godina vršena su mnoga ispitivanja o spolnosti, istraživani su stavovi i navike srednjoškolaca i studenata. Većina takvih istraživanja provedena u svijetu pokazaje relativno nizak stupanj znanja.
Ovim istraživanjem obuhvaćene su 194 učenice prvih razreda dviju zagrebačkih srednjih škola, IV. gimnazije i Medicinske škole. Značajna razlika u broju ispitanica, 77 učenica IV. gimnazije prema 117 učenica Medicinske škole, nastala je jer su iz analize eliminirani muški ispitanici koji su činili 1/3 ukupnog broja ispitanika IV. gimnazije. Dobiveni podaci pokazuju da većina učenica živi u obitelji s dvoje djece. Zabilježenim razlikama u naobrazbi roditelja i mjestu završene osnovne škole (stanovanja) može se dijelom pripisati kasnije utvrđena viša razina znanja učenica IV. gimnazije. U skupini pitanja o spolnosti dobiveni su nezadovoljavajući odgovori, što zbog nedovoljnog znanja, što zbog siromaštva rječnika. Zanimljivo je da čak 31,6% učenica Medicinske škole i 19,5% učenica IV. gimnazije ne zna definirati pojam menstruacije, iako imaju 15 godina i dobile su prvu menstruaciju. Treba istaknuti da 17,1% učenica Medicinske škole i 9,1% učenica IV. gimnazije ne zna ni jedan ženski spolni organ, a 9,4% učenica Medicinske škole i 7,8% učenica IV. gimnazije nije navelo ni jedan muški spolni organ. Ovakav rezultat, bolja upoznatost s muškim nego sa ženskim spolnim organima, dijelom se može objasniti i povečanim interesom za suprotni spol u toj dobi. Nadalje, 40,2% učenica Medicinske škole ne zna što je oplodnja, dok gotovo sve učenice IV. gimanzije daju točan odgovor na ovo pitanje.
Na pitanje o kontracepciji učenice IV. gimnazije najviše spominju kondom (93,5%), na drugom su mjestu tablete (92,2%) i učenice Medicinske škole najčešće, 81,2%, navode kondom te 72,6% tablete. Znatno slabije rezultate pokazuje istraživanje M. B u d i š e provedeno među učenicama I. razreda srednjih škola u Trogiru. Najčešće spominjano sredstvo je prezervativ, 64,3% ispitanika, a na drugom su mjestu tablete, 60,1%, dok 22,6% učenica ne navodi niti jednu kontracepcijsku metodu (7).
Na značajan utjecaj medija i borbu protiv AIDS-a upućuju odgovori na pitanje o spolno prenosivim bolestima. AIDS u svojim odgovorima navodi 94% učenica Medicinske škole i 84,4% učenica IV. gimnazije. Asuzu je u istraživanju provedenom 1994. godine dobio sličnu distribuciju odgovora: 85,3% ispitanika čulo je za AIDS, dok samo 6,8% zna za uzročnika bolesti. Takvi rezultati pokazuju da postoji saznanje o bolesti, ali ne i dovoljna razina znanja o uzročniku, načinu prijenosa te posljedično i mogućnostima zaštite od obolijevanja (8). Neka ispitivanja pokazuju da starija populacija adolescenata uz navedene bolesti spominje još i gljivice, mikoplazme i klamidije (9, 10). Ustanovljeno je da je njihova prevalencija u dobi adolescencije u porastu (11) i da se najčešće dijagnosticiraju kao uzročnici spolnih bolesti Trichomonas vaginalis, Candida albicans, Gardnerella vaginalis, Chlamidiae, humani papiloma virusi (HPV) (9), dakle uzročnici i bolesti koje naše ispitanice ne spominju. U približno jednakom postotku učenice obiju škola smatraju da žene imaju veći rizik obolijevanja od spolno prenosivih bolesti od muškaraca (27,3% : 14,3% učenica IV. gimnazije i 38,5% : 12% učenica Medicinske škole). U anketi je zatraženo da se i obrazloži dani odgovor. Kao razloge zašto više obolijevaju muškarci ispitanice navode: muškarci su neuredniji, češće mijenjaju partnere itd. Najčešća obrazloženja zašto žene češće obolijevaju jesu: žene su osjetljivije, muškarci su prenosioci, žene ranije počinju sa spolnim životom, ženama se spolni organi nalaze u tijelu.
Na pitanje s kim najviše razgovaraju o spolnosti ispitanice su odgovorile s prijateljicama. To je i očekivano, jer je adolescentima veoma važno mišljenje pripadajuće grupe (12). Uočeno je i da u vrlo niskom postotku razgovaraju o spolnosti sa školskim liječnikom. Na pitanje s kim bi željele razgovarati o spolnosti, gotovo polovica ispitanica odgovara da bi željela razgovarati sa školskim liječnikom. Dobiveni odgovor trebao bi biti poticaj za izradu edukativnih programa iz spolnog (seksualnog) odgoja koji bi provodili ne samo školski liječnici nego i profesori u školama (osobito biologije). Osim vršnjaka, najčešći izvor informacija su televizija, radio i novine. Međutim, nedostatak je medija kao izvora informacija iz područja spolnosti je što često nisu pedagoški i stručno usmjereni upravo adolescentnoj populaciji (13, 14). Do trenutka anketiranja, niti jedna učenica IV. gimnazije nije imala seksualne odnose, a 6,9% učenica Medicinske škole je barem jednom imalo seksualni odnos. Ne treba zanemariti da 5,1% učenica Medicinske škole ne daje odgovor na ovo pitanje. Podaci iz literature pokazuju različit postotak djevojaka u dobi od 15 godina koje su imale spolne odnose. Prema istraživanju [tampar D., Džepina M. i Beluhan A. provedenom 1986.-87. godine među učenicama zagrebačkih srednjih škola koje su se javile u Savjetovalište pri Zavodu za zaštitu majki i djece, 7,8% učenica je u dobi od 15 godina (ili mlađoj životnoj dobi) imalo spolni odnos (15). Ne uočava se trend porasta udjela spolno aktivnih učenica u dobi od 15 godina u odnosu na istraživanja provedena unatrag deset godina. Nasuprot tomu, Kuštrin Marolt je 1987. godine provela istraživanje u Sveučilišnoj ginekološkoj klinici u Ljubljani na uzorku od 579 djevojaka u dobi od 12 do 19 godina. Dobiveni rezultati pokazuju da je čak 33,4% ispitanica imalo spolne odnose do 15. godine života (16). Ovakvi rezultati ne pokazuju značajnije odstupanje u usporedbi s istraživanjem koje su proveli Ralph i suradnici 1993. godine u SAD-u gdje je 37% djevojaka u dobi od 15 godina imalo spolni odnos (17). Čak 74,6% adolescentica obuhvaćenih istraživanjem provedenim u Južnoj Africi 1996. godine imalo je barem jednom spolni odnos (od toga 1/3 i barem jedan namjerni prekid trudnoće). Valja naglasiti da je u istom istraživanju utvrđena niska razina znanja o spolnosti (18). Prosječna dob počinjanja spolnog života adolescentica u SAD-u je 17,5 godina (19, 20). Kako je utvrđena razina znanja ispitanica razmjerno niska, a većina ih još nije spolno aktivna, to je optimalna dob za provođenje edukativnih programa. Potrebu za edukacijom adolescenata i prevencijom neželjenih posljedica potvrđuje i podatak da oko milijun adolescentica u SAD-u svake godine zatrudni, a čak 86% svih oboljelih od spolno prenosivih bolesti su osobe između 15-29 godina (21). Izvješća stranih autora, poglavito onih iz SAD-a, upozoravaju na uspješnost provođenja edukatvnih programa (22, 23).
ZAKLJUČAK
Na osnovi rezultata provedenog istraživanja može se zaključiti da je razina znanja ispitivane populacije adolescentica razmjerno niska. Učenice IV. gimanzije pokazuju veću razinu znanja nego učenice Medicinske škole. Dobivene razlike u znanju dijelom se mogu objasniti bolje usvojenim znanjem tijekom osnovne škole, u gimnaziju se upisuju učenici s boljim uspjehom nego u medicinsku školu. Koliki je utjecaj obitelji, ovim radom nije detaljnije istraživano, ali je činjenica da učenice IV. gimnazije potiječu iz obitelji s višim stupnjem naobrazbe nego učenice Medicinske škole. Istodobno, četvrtina gimnazijalki nikad ne razgovara s roditeljima o spolnosti kao i 18,8% učenica Medicinske škole.
Ne uočava se trend porasta spolno aktivnih učenica u dobi od 15 godina u odnosu na slična istraživanja provedena unatrag deset godina u Hrvatskoj. Sadašnja nedovoljna razina znanja može se podići odgovarajućim edukativnim programima. U edukaciju bi se aktivno trebali uključiti liječnici specijalisti školske medicine, profesori i vršnjaci dodatno educirani u ovom području. Uspjeh programa ovisi o potpori roditelja i medija.
Znanje je dobar temelj uz koji treba razvijati odgovarajuće vještine i stavove radi promjene ponašanja i usvajanja navika s ciljem očuvanja i unapređenja reproduktivnog zdravlja adolescenata.
UVOD
Spolnost je jedna od osnovnih kvaliteta ljudskog života, važna za individualni razvoj, sreću, zdravlje, i naravno, opstanak ljudske vrste (1). Među prvim istraživanjima u svijetu vezanim za čovjekovu spolnost jest djelo bečkog istraživača Kraftz-Ebinga Psychopathia sexualis objavljeno 1882. godine (2). Ellis je 1903. godine u svojim istraživanjima o spolnosti prvi upotrijebio pojam anketa i time je dobiven jedan od metodoloških pristupa takvim istraživanjima. Osim toga, postavio je zahtjev da se informacije o spolnom životu moraju dobiti od što većeg broja ljudi (cit. 3). Spolni život mladih dugo nije bio predmet istraživanja, a prva istraživanja usmjerena ovom problemu počinju u vrijeme Drugoga svjetskog rata, točnije 1943. godine kada je Remsey proveo istraživanje na uzorku od 300 dječaka u dobi od 13 i 14 godina (cit. 3). Revolucija u istraživanju ovog područja počinje 60-ih godina ovog stoljeća. U Hrvatskoj je takva istraživanja prvi provodio M. Zvonarević 1967. godine (cit. 3). Istraživanjima znanja i stavova srednjoškolaca u Hrvatskoj posvećuje se sve više pažnje. Prvi je razlog taj što je uočeno da je u srednjoškolsko obrazovanje uključena gotovo cjelokupna populacija učenika koji završavaju osnovnu školu. Drugi je razlog pristupačnost srednjoškolske populacije kako ispitivanjima tako i provođenjima određenih edukativnih programa (3). Edukacija je osnovno, široko primjenljivo sredstvo kojim se želi utjecati na seksualno ponašanje adolescenata.
Stavove mladih važno je pratiti, jer oni uvjetuju određeno ponašanje. Stav se može definirati kao spremnost pozitivnog ili negativnog reagiranja na određene pojave ili događaje. Stavovi se formiraju na osnovi iskustva i znanja stečenih tijekom života (4). Oni se usvajaju učenjem u procesu socijalizacije, koja se zbiva u okružju posrednog i neposrednog djelovanja sredine u kojoj pojedinac živi. Učenjem se informacije filtriraju, stvara se pozitivan ili negativan stav prema dobivenoj informaciji, stavovi se formiraju, s vremenom učvršćuju i postaju teško promjenjivi (5).
CILJ RADA
Cilj je rada utvrditi postoje li razlike u znanju, ponašanju i stavovima u području spolnosti i seksualnosti među ispitanicama gimnazije i medicinske škole. Rezultatima istraživanja željelo se procijeniti koliko je usvojeno znanje iz područja spolnosti predviđeno nastavnim planom i programom osnovne škole.
ISPITANICE I METODE RADA
Ispitanice su bile učenice prvih razreda IV. gimnazije i Medicinske škole iz Zagreba. Ispitivanjem su obuhvaćene 194 učenice, od toga 117 učenica Medicinske škole i 77 učenica IV. gimnazije. Prilikom upisa u ove škole kriteriji su bili veoma različiti, za upis u gimnaziju prag je 55 bodova (od mogućih 60), za medicinsku školu 42. Ovo ima za posljedicu da se u gimnaziju uglavnom upisuju učenici s odličnim uspjehom, a u medicinsku školu s vrlodobrim ili slabijim uspjehom.
Istraživanje je provedeno 1995. godine i njime su obuhvaćeni svi prvi razredi navedenih škola.
Podaci su prikupljeni anonimnim anketnim upitnikom. Za ispunjavanje upitnika ispitanice su imale trideset minuta, a odgovarale su opisno ili zaokruživanjem na ponuđenoj skali. Upitnik je imao tri skupine pitanja: 1. Osnovni podaci o ispitanicama (spol, završena osnovna škola i mjesto, stupanj naobrazbe roditelja, broj djece u obitelji, s kime žive), 2. Znanja o spolnosti (što je pubertet, koje se promjene javljaju u pubertetu kod dječaka i djevojčica, znanje o spolnim organima, o menstruaciji, poluciji, oplodnji, sposobnosti začeća od prve ejakulacije/mjesečnice, o kontracepciji, spolno prenosivim bolestima), 3. Stavovi o spolnosti i seksualno ponašanje (s kime razgovaraju o spolnosti, s kime bi željele razgovarati o spolnosti, imaju li spolne odnose). Na pitanja iz druge skupine ispitanice nisu imale ponuđene odgovore, odgovarale su slobodnim tekstom. Odgovori, točnost odgovora bodovani su u odnosu na definicije zadanih pojmova koje su napisane u udžbenicima biologije petog i osmog razreda osnovne škole za koje se pretpostavlja da su ih učenice prethodno savladale i da su s tim minimumom znanja upisane u prvi razred srednje škole. Primjerice, prema definiciji udžbenika biologije za peti razred osnovne škole pubertet je razdoblje ljudskog života u kojem se naglo razvijaju spolni organi i nastaju druge promjene (6). Ključne riječi koje su bodovane: 1. razdoblje, 2. nagli razvoj, 3. spolni organi, 4. druge promjene. Za svaki od ova četiri pojma, ako su ih ispitanice navele u svojoj definiciji puberteta, dobile su po jedan bod (ili jedan točan odgovor). Jednakovrijedno su bodovani i sinonimi navedenih pojmova npr. razdoblje - period, nagli razvoj - nagli rast, rast i sl.
Dobiveni podaci iz ankete obrađeni su po pitanjima. Od statističke obrade učinjene su tablice frekvencija s obzirom na broj točnih odgovora u pojedinom pitanju posebno za učenice IV. gimanzije te Medicinske škole. Razlike u dobivenim rezultatima analizirane su c2 (hi-kvadrat) testom.
REZULTATI
Istraživanjem su obuhvaćene sve 194 učenice prvih razreda dviju srednjih škola u Zagrebu. Od 77 učenica IV. gimnazije, 75 (97,4%) završilo je osnovnu školu u Zagrebu. Od 117 učenica Medicinske škole, 70 (59,8%) steklo je osnovno obrazovanje u jednoj od osnovnih škola u Zagrebu. Učenice gimnazije potječu iz obitelji u kojima je 67,6% očeva i 54,6% majki završilo višu školu ili fakultet. Samo 23,9% očeva i 15,4% majki učenica Medicinske škole ima završenu višu školu ili fakultet, samo osnovno obrazovanje ima 24% majki i 17,1% očeva. Većina ispitanica živi u obitelji s dvoje djece, 71,4% učenica IV gimnazije i 65% učenica Medicinske škole. Iz skupine pitanja o spolnosti, prvo je bilo [to je pubertet? Prema definiciji udžbenika biologije za peti razred osnovne škole, pubertet je razdoblje ljudskog života u kojem se naglo razvijaju spolni organi i nastaju druge promjene (6). Ključne riječi koje su bodovane: razdoblje, nagli razvoj, spolni organi, druge promjene. Učenice IV. gimnazije u većem broju navode (68,8%) dva ili više točnih pojmova iz definicije nego učenice Medicinske škole (48,7%). Gotovo svaka sedma učenica Medicinske škole ne navodi ni jednu od bodovanih riječi (tablica 1). Dobivena razlika u rezultatima statistički je značajna (p < 0,01). U sljedećem pitanju bilo je potrebno nabrojiti promjene koje se zbivaju u pubertetu kod djevojčica i dječaka. Promjene koje su bodovane kod djevojčica: rast grudi, rast dlaka, mjesečnica, spolni razvoj, psihičke promjene, širenje bokova. Promjena koju najčešće navode učenice iz IV. gimnazije je rast grudi, 88,3% ispitanica. Na prvom mjestu po učestalosti kod učenica Medicinske škole je mjesečnica, 77,8% ispitanica. Niti jednu promjenu u pubertetu kod djevojčica ne zna 3,9% učenica IV. gimnazije i 6,8% učenica Medicinske škole. Promjene u pubertetu kod dječaka koje su bodovane: promjena glasa, rast dlaka, polucija, spolni razvoj, psihičke promjene, širenje ramena. Dobivena je slična distribucija odgovora za učenice obiju škola. Tako 75,3% učenica IV. gimnazije i 67,5% učenica Medicinske škole navodi promjenu glasa (mutiranje). Samo po jedna učenica IV. gimnazije (1,3%) i jedna Medicinske škole (0,9%) navodi psihičke promjene kao promjenu u pubertetu kod dječaka.
Sljedeće se pitanje odnosilo na muške i ženske spolne organe. Pojmovi koji su bodovani kod žena su: jajnici, jajovodi, maternica, rodnica. Učenice najčešće navode rodnicu, 59,7% učenica IV. gimnazije i 63,2% učenica Medicinske škole (tablica 2). Niti jedan bodovani organ ne navodi 9,1% učenica IV. gimnazije i 17,1% učenica Medicinske škole. Razlika nije statistički značajna (p>0,05).
Bodovani muški spolni organi su: penis, skrotum, testisi. Najveći postotak učenica, 75,3% ispitanica iz IV. gimnazije i 85,5% iz Medicinske škole navodi penis. Gotovo svaka deseta učenica 9,4 % medicinske škole i 7,8% učenica IV. gimnazije, ne navodi niti jedan traženi pojam (tablica 3). Prema udžbeniku biologije za peti razred osnovne škole menstruacija je pojava gdje, ako ne dođe do oplodnje jajne stanice, uslijedi ljuštenje stijenke maternice, pri čemu se kidaju krvne žile pa krv kroz rodnicu istječe van (6). Bodovane riječi su: ljuštenje, kidanje krvnih žila, istjecanje krvi, nema oplodnje. Gotovo svaka peta učenica, 19,5% učenica IV. gimnazije i svaka treća učenica, 31,6% učenica Medicinske škole ne navodi niti jednu bodovanu riječ (tablica 4). Dobivena razlika u rezultatima nije statistički značajna (p>0,05). Prema definiciji udžbenika biologije za peti razred osnovne škole, polucija je povremeno nekontrolirano izbacivanje sperme, najčešće noću u snu (6). Bodovane riječi su: povremeno, nekontrolirano, izbacivanje, sperma, noću. Niti jednu od bodovanih riječi ne navodi 27,3% učenica IV. gimnazije i 29,9% učenica Medicinske škole (tablica 5). Oplodnja je spajanje jajne stanice sa spermijem (6). Na pitanje o oplodnji dobiveni su sljedeći rezultati: 93,5% učenica IV. gimnazije i 59,8% učenica Medicinske škole daje točnu definiciju oplodnje. Četrdeset posto (40,2%) učenica Medicinske škole ne zna definirati pojam oplodnja. Dobivena razlika u rezultatima statistički je značajna (p<0,01) (tablica 6). Na pitanje Jesu li mladići i djevojke sposobni za oplodnju od prve menstruacije, odnosno ejakulacije?, dobivena je sljedeća distribucija odgovora: gotovo sve učenice IV. gimnazije ili 97,4% i 81,2% učenica Medicinske škole odgovara pozitivno. Dobivena razlika u rezultatima statistički je značajna (p<0,01) (tablica 7). Sljedeće se pitanje odnosilo na kontracepcijske metode. Trebalo je navesti metode kontracepcije za koje su ispitanice čule, odnosno koje poznaju. Bodovane metode su: prezervativ, dijafragma, spirala, tablete, pjena, plodni i neplodni dani (metoda periodične apstinencije), Billingsova metoda. Kondom navodi 93,5% učenica IV. gimnazije i 72,6% učenica Medicinske škole (p<0,01). Tablete kao kontracepcijsko sredstvo poznaje 92,2% učenica IV. gimnazije i 81,2% učenica Medicinske škole (0,05< p >0,01). Niti jednu kontracepcijsku metodu nije navelo 1,3% učenica IV. gimnazije (1 učenica) i 8,5% učenica Medicinske škole (0,05< p >0,01). Gotovo polovica učenica IV. gimnazije zna za četiri ili više kontracepcijskih metoda, 46,7% i 8,5% učenica Medicinske škole. Razlika nije statistički značajna (p>0,05) (tablica 8).
Pretposljednje i posljednje pitanje iz druge skupine pitanja (znanja o spolnosti) odnosilo se na spolno prenosive bolesti. Traženo je od ispitanica da navedu spolno prenosive bolesti koje su im poznate. Bodovane bolesti su: AIDS, gonoreja, lues, jer se ostale bolesti javljaju veoma rijetko i o njima tijekom osnovne škole nisu učile. Prema očekivanju, u najvećem postotku ispitanice navode AIDS, 84,4% učenica IV. gimnazije i 94% učenica Medicinske škole, razlika je statistički značajna (p<0,01) (tablica 9).
Na pitanje tko ima veći rizik da dobije spolnu bolest bili su ponuđeni odgovori: muškarci, žene, oboje. Nakon zaokruživanja određenog odgovora, bilo je potrebno i ukratko obrazložiti odgovor. Najveći broj ispitanica, 58,4% učenica IV. gimnazije i 49,5% učenica Medicinske škole, odgovara da oba partnera imaju podjednaki rizik obolijevanja od spolno prenosivih bolesti (p>0,05). Žene imaju veći rizik da obole od spolno prenosivih bolesti prema mišljenju 27,3% učenica IV. gimnazije i 38,5% učenica Medicinske škole (tablica 10). U trećoj skupini pitanja, o stavovima i ponašanju ispitanice su odgovarale i na pitanja s kime razgovaraju o spolnosti. Ponuđene mogućnosti su bile: roditelji, braća i sestre, prijateljice, školski liječnik i mogući odgovori: uvijek, katkad, nikad. S roditeljima o spolnosti nikad ne razgovara 24,7% učenica IV. gimnazije i 18,8% učenica Medicinske škole. Najviše se razgovara s prijateljicama, tako odgovor uvijek i katkad zaokružuje čak 92,1% učenica IV. gimnazije i 81,2% učenica Medicinske škole. Nikad ne razgovara o spolnosti sa školskim liječnikom 49,4% učenica IV. gimnazije i 42,7% učenica Medicinske škole. Postotak je vjerojatno i značajno veći jer više od trećine učenica obiju škola ostavlja ovo pitanje bez odgovora. Na daljnje upite: S kime bi željela razgovarati o spolnosti? dobiva se podatak da bi polovica ispitanica obiju škola, 49,4% učenica IV. gimnazije i 51,3% učenica Medicinske škole, željela razgovarati o spolnosti sa školskim liječnikom. Odgovor na ovo pitanje nije dalo 35% učenica IV. gimnazije i 25,6% učenica Medicinske škole. Posljednje pitanje u anketi odnosilo se na spolni život učenica. Nijedna od 77 učenica IV. gimnazije (100%) nikad nije imala seksualni odnos, a od učenica Medicinske škole 88%. Seksualni odnos jedanput ili više puta imalo je 6,9% učenica Medicinske škole (tablica 11).
RASPRAVA
U posljednjih desetak godina vršena su mnoga ispitivanja o spolnosti, istraživani su stavovi i navike srednjoškolaca i studenata. Većina takvih istraživanja provedena u svijetu pokazaje relativno nizak stupanj znanja.
Ovim istraživanjem obuhvaćene su 194 učenice prvih razreda dviju zagrebačkih srednjih škola, IV. gimnazije i Medicinske škole. Značajna razlika u broju ispitanica, 77 učenica IV. gimnazije prema 117 učenica Medicinske škole, nastala je jer su iz analize eliminirani muški ispitanici koji su činili 1/3 ukupnog broja ispitanika IV. gimnazije. Dobiveni podaci pokazuju da većina učenica živi u obitelji s dvoje djece. Zabilježenim razlikama u naobrazbi roditelja i mjestu završene osnovne škole (stanovanja) može se dijelom pripisati kasnije utvrđena viša razina znanja učenica IV. gimnazije. U skupini pitanja o spolnosti dobiveni su nezadovoljavajući odgovori, što zbog nedovoljnog znanja, što zbog siromaštva rječnika. Zanimljivo je da čak 31,6% učenica Medicinske škole i 19,5% učenica IV. gimnazije ne zna definirati pojam menstruacije, iako imaju 15 godina i dobile su prvu menstruaciju. Treba istaknuti da 17,1% učenica Medicinske škole i 9,1% učenica IV. gimnazije ne zna ni jedan ženski spolni organ, a 9,4% učenica Medicinske škole i 7,8% učenica IV. gimnazije nije navelo ni jedan muški spolni organ. Ovakav rezultat, bolja upoznatost s muškim nego sa ženskim spolnim organima, dijelom se može objasniti i povečanim interesom za suprotni spol u toj dobi. Nadalje, 40,2% učenica Medicinske škole ne zna što je oplodnja, dok gotovo sve učenice IV. gimanzije daju točan odgovor na ovo pitanje.
Na pitanje o kontracepciji učenice IV. gimnazije najviše spominju kondom (93,5%), na drugom su mjestu tablete (92,2%) i učenice Medicinske škole najčešće, 81,2%, navode kondom te 72,6% tablete. Znatno slabije rezultate pokazuje istraživanje M. B u d i š e provedeno među učenicama I. razreda srednjih škola u Trogiru. Najčešće spominjano sredstvo je prezervativ, 64,3% ispitanika, a na drugom su mjestu tablete, 60,1%, dok 22,6% učenica ne navodi niti jednu kontracepcijsku metodu (7).
Na značajan utjecaj medija i borbu protiv AIDS-a upućuju odgovori na pitanje o spolno prenosivim bolestima. AIDS u svojim odgovorima navodi 94% učenica Medicinske škole i 84,4% učenica IV. gimnazije. Asuzu je u istraživanju provedenom 1994. godine dobio sličnu distribuciju odgovora: 85,3% ispitanika čulo je za AIDS, dok samo 6,8% zna za uzročnika bolesti. Takvi rezultati pokazuju da postoji saznanje o bolesti, ali ne i dovoljna razina znanja o uzročniku, načinu prijenosa te posljedično i mogućnostima zaštite od obolijevanja (8). Neka ispitivanja pokazuju da starija populacija adolescenata uz navedene bolesti spominje još i gljivice, mikoplazme i klamidije (9, 10). Ustanovljeno je da je njihova prevalencija u dobi adolescencije u porastu (11) i da se najčešće dijagnosticiraju kao uzročnici spolnih bolesti Trichomonas vaginalis, Candida albicans, Gardnerella vaginalis, Chlamidiae, humani papiloma virusi (HPV) (9), dakle uzročnici i bolesti koje naše ispitanice ne spominju. U približno jednakom postotku učenice obiju škola smatraju da žene imaju veći rizik obolijevanja od spolno prenosivih bolesti od muškaraca (27,3% : 14,3% učenica IV. gimnazije i 38,5% : 12% učenica Medicinske škole). U anketi je zatraženo da se i obrazloži dani odgovor. Kao razloge zašto više obolijevaju muškarci ispitanice navode: muškarci su neuredniji, češće mijenjaju partnere itd. Najčešća obrazloženja zašto žene češće obolijevaju jesu: žene su osjetljivije, muškarci su prenosioci, žene ranije počinju sa spolnim životom, ženama se spolni organi nalaze u tijelu.
Na pitanje s kim najviše razgovaraju o spolnosti ispitanice su odgovorile s prijateljicama. To je i očekivano, jer je adolescentima veoma važno mišljenje pripadajuće grupe (12). Uočeno je i da u vrlo niskom postotku razgovaraju o spolnosti sa školskim liječnikom. Na pitanje s kim bi željele razgovarati o spolnosti, gotovo polovica ispitanica odgovara da bi željela razgovarati sa školskim liječnikom. Dobiveni odgovor trebao bi biti poticaj za izradu edukativnih programa iz spolnog (seksualnog) odgoja koji bi provodili ne samo školski liječnici nego i profesori u školama (osobito biologije). Osim vršnjaka, najčešći izvor informacija su televizija, radio i novine. Međutim, nedostatak je medija kao izvora informacija iz područja spolnosti je što često nisu pedagoški i stručno usmjereni upravo adolescentnoj populaciji (13, 14). Do trenutka anketiranja, niti jedna učenica IV. gimnazije nije imala seksualne odnose, a 6,9% učenica Medicinske škole je barem jednom imalo seksualni odnos. Ne treba zanemariti da 5,1% učenica Medicinske škole ne daje odgovor na ovo pitanje. Podaci iz literature pokazuju različit postotak djevojaka u dobi od 15 godina koje su imale spolne odnose. Prema istraživanju [tampar D., Džepina M. i Beluhan A. provedenom 1986.-87. godine među učenicama zagrebačkih srednjih škola koje su se javile u Savjetovalište pri Zavodu za zaštitu majki i djece, 7,8% učenica je u dobi od 15 godina (ili mlađoj životnoj dobi) imalo spolni odnos (15). Ne uočava se trend porasta udjela spolno aktivnih učenica u dobi od 15 godina u odnosu na istraživanja provedena unatrag deset godina. Nasuprot tomu, Kuštrin Marolt je 1987. godine provela istraživanje u Sveučilišnoj ginekološkoj klinici u Ljubljani na uzorku od 579 djevojaka u dobi od 12 do 19 godina. Dobiveni rezultati pokazuju da je čak 33,4% ispitanica imalo spolne odnose do 15. godine života (16). Ovakvi rezultati ne pokazuju značajnije odstupanje u usporedbi s istraživanjem koje su proveli Ralph i suradnici 1993. godine u SAD-u gdje je 37% djevojaka u dobi od 15 godina imalo spolni odnos (17). Čak 74,6% adolescentica obuhvaćenih istraživanjem provedenim u Južnoj Africi 1996. godine imalo je barem jednom spolni odnos (od toga 1/3 i barem jedan namjerni prekid trudnoće). Valja naglasiti da je u istom istraživanju utvrđena niska razina znanja o spolnosti (18). Prosječna dob počinjanja spolnog života adolescentica u SAD-u je 17,5 godina (19, 20). Kako je utvrđena razina znanja ispitanica razmjerno niska, a većina ih još nije spolno aktivna, to je optimalna dob za provođenje edukativnih programa. Potrebu za edukacijom adolescenata i prevencijom neželjenih posljedica potvrđuje i podatak da oko milijun adolescentica u SAD-u svake godine zatrudni, a čak 86% svih oboljelih od spolno prenosivih bolesti su osobe između 15-29 godina (21). Izvješća stranih autora, poglavito onih iz SAD-a, upozoravaju na uspješnost provođenja edukatvnih programa (22, 23).
ZAKLJUČAK
Na osnovi rezultata provedenog istraživanja može se zaključiti da je razina znanja ispitivane populacije adolescentica razmjerno niska. Učenice IV. gimanzije pokazuju veću razinu znanja nego učenice Medicinske škole. Dobivene razlike u znanju dijelom se mogu objasniti bolje usvojenim znanjem tijekom osnovne škole, u gimnaziju se upisuju učenici s boljim uspjehom nego u medicinsku školu. Koliki je utjecaj obitelji, ovim radom nije detaljnije istraživano, ali je činjenica da učenice IV. gimnazije potiječu iz obitelji s višim stupnjem naobrazbe nego učenice Medicinske škole. Istodobno, četvrtina gimnazijalki nikad ne razgovara s roditeljima o spolnosti kao i 18,8% učenica Medicinske škole.
Ne uočava se trend porasta spolno aktivnih učenica u dobi od 15 godina u odnosu na slična istraživanja provedena unatrag deset godina u Hrvatskoj. Sadašnja nedovoljna razina znanja može se podići odgovarajućim edukativnim programima. U edukaciju bi se aktivno trebali uključiti liječnici specijalisti školske medicine, profesori i vršnjaci dodatno educirani u ovom području. Uspjeh programa ovisi o potpori roditelja i medija.
Znanje je dobar temelj uz koji treba razvijati odgovarajuće vještine i stavove radi promjene ponašanja i usvajanja navika s ciljem očuvanja i unapređenja reproduktivnog zdravlja adolescenata.
Kategorija: Izvorni znanstveni članak
Broj: Vol. 43, No 4, listopad - prosinac 1999
Autori: V. Jureša, N. Lakušić, D. Marjan
Referenca rada:
DOI: