Ključne riječi: ODJEL ZA DJEČJE BOLESTI; Povijesni razvoj
Slavonija je stoljećima trpjela od velikog pomora novorođenčadi i djece. Brojne epidemije, koje su u to vrijeme harale, kosile su svoje žrtve, ali je broj žrtava bio manji nego što je umiralo djece u najranijoj dobi (1).
U Osijeku u XVII. i XVIII. stoljeću u knjigama umrlih navode se samo odrasli, a djeca se ne bilježe. Prve podatke o pomoru dojenčadi nalazimo u "Glasniku društva slavonskih liječnika" - od pet umrlih troje su djeca (2).
U Domu narodnog zdravlja Osijek otvorena je 1926. dječja poliklinika, a 1927. i savjetovalište za dojenčad. U vrlo oskudno opremljenom dječjem dispanzeru je i mliječna kuhinja. Mortalitet dojenčadi bio je u to vrijeme 26% (3). Za smještaj nahočadi i socijalno ugrožene dojenčadi i djece postojao je dom s 20 krevetića, "Kolijevka". Sva briga za zaštitu djece ležala je na Dječjem i [kolskom dispanzeru, a teško bolesna djeca bila su hospitalizirana među odrasle bolesnike u bolnici (4). Dom za majke i dojenčad osnovan je 1943. u prostorijama bivšeg sanatorija dr. Herlingera za 20 majki i 35 - ero djece. Godine 1945. u tom su domu smještena oboljela djece iz ratom opustošenih krajeva, a jedna prostorija bila je adaptirana za "toksikoze".
17. 11. 1947. osnovan je Odjel za dječje bolesti "Bolnički stacionar" s 36 kreveta u prostorijama Doma za majke i dojenčad u Europskoj aveniji 14.
Novoosnovani odjel pripadao je organizacijski Dječjem dispanzeru kao i Bolnički odjel pri Dječjem dispanzeru. U sklopu dispanzera još su i dvoje jaslice.
Utemeljitelj i ravnatelj cijele te ustanove je dr. Marijana Bedenić. Rodom iz Beča, gdje je i studirala i promovirana na Med. fak. 1926., radila je u Gradskoj dječjoj bolnici u Beču, a 1933. dolazi u Osijek. Specijalizaciju iz pedijatrije polaže 1935. u Zagrebu. Odjelu gravitira područje Slavonije i Baranje. Najčešće bolesti u djece u to doba su tuberkuloza, akutni poremećaji prehrane te teške bronhopneumonije osobito 1948. kada je penicilin još rijetkost. Od 1948. dolaze u pomoć liječnici iz Zagreba (dr. Oberiter, dr. Sykora, dr. Montina, dr. [tampar). Dr. Bedenić osim što vodi Odjel i dispanzer organizira 6-mjesečne tečajeve za dječje njegovateljice, obilazi ambulante na terenu, održava predavanja. God. 1950. proširuje se Odjel na 45 kreveta, dolaze dr. S. Cigit, dr. I. Grobelnik, te Odjel ima i 2 medicinske sestre i 12 njegovateljica. Na Odjelu je uspostavljen stacionar za majke dojilje. 1951. za ravnatelja Odjela postavljena je dr. Smilja Rakin, rodom iz Vukovara. Med. fakultet završila je u Beogradu, a specijalizaciju pedijatrije u Zagrebu. Dječji odjel integrira se u Opću bolnicu. Proširuje se i na susjednu zgradu. 1953. ima već 114 kreveta s tri stalna liječnika. Dr. Rakin odlazi u Beograd. Od 1955. do 1968. odjel vodi prim. dr. Zorislav Bratelj, rodom iz Osijeka. Medicinski fakultet i specijalizaciju iz infektologije i iz pedijatrije završio je u Zagrebu, 1966. obranio je doktorsku disertaciju (5). Zalaganjem dr. Bratelja Odjel dobiva dijagnostički laboratorij. Povećava se broj liječnika na Odjelu na 10, istodobno povećao se i broj medicinskih sestara, a i njegovateljica koje sada polaze jednogodišnju školu na Odjelu. 1959. Odjel već ima 128 kreveta, 1962. osniva se Centar za nedonoščad (18 kreveta). Iste godine održan je u Osijeku i Sastanak pedijatara Hrvatske.
Na Odjelu se osniva internat za majke radi smještaja uz bolesnu djecu (15 kreveta) te demonstracijska kuhinja s praktičnim radom. 1965. počinje izgradnja nove zgrade u dvorištu Odjela koja se završava 1967. i stavlja u funkciju. Godine 1969. za šefa Odjela dolazi prim. dr. Ante Fuštar rodom iz Krušvora. Medicinski fakultet završio je u Zagrebu, kao i specijalizaciju iz pedijatrije 1961. Dr. Fuštar proširuje Odjel na 164 kreveta i povećava broj liječnika za još petero kako bi omogućio kvalitetniji i stručniji rad (na specijalista otpada 12 kreveta). Prima na odjel još 10 medicinskih sestara te omogućava dokvalifikaciju dječjih njegovateljica u medicinske sestre pedijatrijskog smjera. Zalaganjem dr. Fuštara omogućava se pedijatrima postupno usavršavanje u užim granama pedijatrije. Formiraju se pododjeli: neonatologia ([terijev, Kutlić), doječad (Knežević, Grahovac, Bubalović, Fuštar), pulmologija s dječjim TBC - om (Milošević), alergologija i kronične nespecifične respiratorne bolesti (Fuštar), dječja interna i (Rastija, Jurinović, Giesler). Od 1969. razvijen je i pododjel dječje neurologije (Kručaj), a sljedeće godine i hematologije (Jurinović). Stručno-znanstveni rad je obilniji, što se ogleda u publikacijama i aktivnim sudjelovanjima liječnika na simpozijima i kongresima, kao i stručnim radovima medicinskih sestara. Obnavlja se i nabavlja nova oprema: inkubatori, aparat za EEG, aparat za EKG, a za opsežnu studiju o methemoglobinemijama dobiva se laboratorijska oprema MycroAnalyser te dio sredstava za Gas-analyser. Od 1974. godine šef odjela je dr. Zdenka [oštarić-Kručaj, rođena u Grubišnom Polju; i medicinski fakultet i specijalizaciju završila je u Zagrebu 1962. Odjel se razvija unatoč neadekvatnom smještaju u adaptiranim prostorijama u starim zgradama. Posebna pažnja posvećuje se stručno-znanstvenom radu. Nastavlja se usavršavanje uz rad i poslijediplomski studij. Razvija se gastroenterologija (Rastija), nefrologija (Grahovac), kardiologija (Giesler), endokrinologija (Kutlić). U povodu 30. godišnjice Odjela organizira se godine 1977. sastanak pedijatara Slavonije i Baranje i osniva se Ogranak Pedijatrijske sekcije ZLH za Slavoniju i Baranju. Iste godine pristupa se izgradnji novog, modernog odjela za dječje bolesti u krugu Opće bolnice. Odjel je dovršen, opremljen i useljen u lipnju 1982. na 6000 m2 površine.
Povezan je s rodilištem, što omogućuje izravan transport novorođenčeta ako mu je potrebna intenzivna skrb. Smještaj zgrade odjela u krugu bolnice omogućava multidisciplinarni pristup i odgovarajuću dijagnostičku obradu. Odjel ima 154 kreveta, 10 inkubatora, 74 kolijevke i 12 kreveta za majke dojilje i zauzima 4 kata. U prizemlju ima adekvatan polikliničko-ambulantni odjel te dijagnostiku: EEG, EKG, UZ, spirometriju, psihologa, fizikalnog terapeuta. U suterenu je mliječna kuhinja. Odjelu za dječje bolesti pripojen je i odsjek za novorođenčad. U svojoj organizacijskoj strukturi Odjel ima razvijene odsjeke prema pojedinoj patologiji koji svaki ima i svoju specijalističku ambulantu te dijagnostiku a zajedno čine integralnu cjelinu. Struktura odjela: Odsjek za novorođenčad, Odsjek za ugroženu novorođenčad s jedinicom intenzivne skrbi, Odsjek za dojenčad s jedinicom za genetiku i metabolizam, Odsjek za imunologiju i alergologiju, Neurološki, Kardiološko-hematološki i Endokrinološki odsjek, kao i Jedinica intenzivne terapije, što je prostorom i opremom omogućeno useljenjem na novi odjel.
Posebno je važno naglasiti mogućnosti permanentne laboratorijske obrade sa širokim rasponom pretraga s mikrometodama. Na Odjel se primaju novi specijalizanti. 1984, organiziran je 12. stručno-znanstveni sastanak pedijatara Hrvatske. 1989. primamo na Odjel i kliničkog psihologa (prof. Dunju Baraban) koja nam omogućava bolju obradu naših malih bolesnika. Do poboljšanja dovodi i fizioterapeut koji po preporuci fizijatra provodi vježbe kod ležećih bolesnika i poučava majke. Na Odjelu je 20 liječnika specijalista, 5 liječnika na specijalizaciji te 14 viših med. sestara i 102 srednje med. sestre te 20-ak pratećih djelatnika (6).
OBRAZOVNI RAD
Od osnutka Odjela liječnici i medicinske sestre daju svoj doprinos u zdravstvenom prosvjećivanju. Educiraju zdravstvene djelatnike (tečaj za njegovateljice), poslije se osniva 1-godišnja škola u okviru Odjela. Odjel je i stalna nastavna baza za učenike srednje medicinske škole, liječnici su predavači, kao i u Višoj medicinskoj školi. Na Odjelu specijalizira tijekom godina velik broj specijalizanata iz pedijatrije i srodnih grana medicine. Provodi se stalna edukacija mladih liječnika i sestara.
ZNANSTVENI RAD
Publicira se velik broj stručnih i znanstvenih radova (120 s odjela tijekom godina). Liječnici Odjela sudjeluju svojim radovima na brojnim stručnim i znanstvenim sastancima. Od 1982. do 1986. radi se na projektu Rast i razvoj djeteta, a od 1987. do 1991. Bolesti dječje dobi vezane uz rizične faktore pri porodu. Ispitivanja su vršena na području Slavonskog Broda i Osijeka. S Odjela su tijekom godina obranjena 3 doktorata, 1966. Dr. Zorislav Bratelj, 1983. Dr. Zdenka [oštarić - Kručaj, 1994. Dr. Zlatko Mandić, te 6 magisterija (Jurinović, Mandić, Kutlić, Bošnjak, Milas, Kokeza).
NASTAVNI RAD
Predavači u školi za dječje njegovateljice jesu liječnici s Odjela (Bratelj, Knežević, Rastija, Kručaj), u Srednjoj medicinskoj školi (Bubalović, Kručaj, Čalo), u VM[ (Kručaj). Od osnutka Studija medicine Osijek, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu šk. god. 1982./3. Odjel je nastavna baza za studente medicine. Na Odjelu se provode vježbe, seminari i predavanja. S Odjela kao voditelji vježbi sudjeluju liječnici: O. Giesler, J. Kokeza, J. Čalo, K. Hafner, Lj. Pinotić, I. Bašica, J. Vrdoljak, V. Milas, Z. Mandić, Z. Kručaj. S predavanjima i seminarima sudjeluju u nastavi Z. [oštarić - Kručaj od 1984. g. kao asistent u dopunskom radnom odnosu na Katedri za pedijatriju Med. fak. Zagreb za Studij med. Osijek, a od 1987. kao docent u dop. radnom odnosu na Katedri za pedijatriju, te dr. sc dr Z. Mandić kao asistent. U nastavi nam je pomagao i doc. dr. A. Jelić iz Slavonskog Broda te profesori i docenti iz Zagreba.
DOMOVINSKI RAT
Napadi federalne armije Jugoslavije i srpskih neregularnih trupa 1991. ne štede u razaranju ni Dječji odjel, a ni cijelu Bolnicu (70 % stacionara je uništeno). Od lipnja 1991. do svibnja 1992. godine razara se i uništava Osijek (13 - ero djece je poginulo, a 71 je ranjeno) (7). Dječji odjel radi čitavo vrijeme u podrumskim prostorijama. Broj bolesnika je malen (djeca su evakuirana iz grada), no unatoč tomu radi se čitavo vrijeme. U to vrijeme 4 su liječnika otišla u mirovinu, a 2 su napustila Odjel. 1992./93. zgrada Odjela se popravlja, obnavljaju se instalacije. Aparatura je zahvaljujući brizi djelatnika Odjela sačuvana. Zahvaljujući donaciji dobiva se UZ aparat, spirometar, respiratori. Od 1992. godine šef Odjela je dr. Zlatko Mandić rođen u Osijeku, medicinski fakultet završio je u Zagrebu, specijalizirao pedijatriju u Zagrebu, specijalistički ispit položio 1982., obranio magistarski rad 1989., a doktorsku disertaciju 1994. Obnavlja se Odjel, nabavlja oprema, popunjava se kadar, na Odjelu je 15 specijalista pedijatara, 1 psiholog, 6 specijalizanata, 10 viših medicinskih sestara te 54 srednje, kao i devedesetak ostalih djelatnika. Kapacitet je obnovljenog Odjela 120 kreveta, 12 kreveta za majke dojilje i 60 kolijevki za novorođenčad (8). Zalaganjem dr. Mandića 1996. godine pristupa se adaptaciji čitavog 1 kata Odjela u Jedinicu intenzivne terapije, kapaciteta 10 inkubatora i 18 kreveta, opremljenu suvremenom aparaturom. Iste godine zahvaljujući djelatnicima Odjela i osobito dr. Fišer i dr. Miširu odjel za novorođenčad, zbog uspješnog promicanja dojenja adekvatnom organizacijom, dobiva naziv "Bolnica prijatelj djece" ("BFH"). Na Odjelu se nastavlja stručno - znanstveni rad, članovi aktivno sudjeluju na simpozijima i kongresima te publiciraju radove. Od 1997. prihvaćen je znanstveno istraživački projekt Ministarstva znanosti "Razvoj ugrožene novorođenčadi", voditelj projekta pros dr. Duško Mardešić. Na projektu radi velik dio specijalista s odjela. U Osijeku se već četvrtu godinu organizira simpozij sa sudjelovanjem velikog broja pedijatara iz Hrvatske a i iz inozemstva. Mnogo je toga učinjeno, mnogo je ljudi utkalo svoj rad u borbi za poboljšanje zdravlja naše djece. Čeka nas još puno rada i truda.

Kategorija: Iz povijesti

Broj: Vol. 42, No 3,4 srpanj - prosinac 1998

Autori: Z. Šoštarić - Kručaj, Z. Mandić

Referenca rada:

DOI: