Osobitosti stijenke mokraćnog mjehura
Cilj: Odrediti ultrazvukom normalne vrijednosti debljine stijenke mokraćnog mjehura zdrave dojenčadi u prvih 6 mjeseci života i utvrditi postoje li razlike s obzirom na spol. Ispitanici i metode: Obavljen je ultrazvučni probir mokraćnog mjehura 416-ero zdrave donošene dojenčadi (216 muške i 200 ženske) u dobi od 0,5 do 6 mjeseci života. Debljine stijenke mokraćnog mjehura analizirane su ultrazvučnim aparatom Siemens Sonoline Prima, semikonveksnom sondom od 5,0 MHz i linearnom sondom od 7,5 MHz. Rezultati: Prosječna vrijednost debljine stijenke iznosila je 2,32 ± 0,542 mm (95% indeks povjerenja: 2,27 – 2,37). Najmanja zabilježena debljina stijenke je bila 1 mm, a najveća 4 mm. Prosječna vrijednost debljine stijenke mokraćnog mjehura u muške dojenčadi iznosila je 2,42 ± 0,56 mm, a prosječna vrijednost za žensku dojenčad iznosila je 2,21 ± 0,50 mm. Studija je pokazala da postoji statistički značajna razlika u smislu nešto većih vrijednosti debljine stijenke mokraćnog mjehura u muške dojenčadi nego u ženske (t=3,97, p=0,00009, p<0,01). Zaključak: Ovakvi bi se rezultati mogli očekivati jer mokraćni mjehur muškog djeteta mora proizvesti nešto veći tlak da bi izbacio urin kroz značajno dulju i užu uretru, nego mjehur ženskog djeteta. Takva relativna hiperfunkcija mokraćnog mjehura muškog dojenčeta rezultira relativnim zadebljanjem njegove stijenke, što pridonosi fiziološkoj različitosti među spolovima.UDK 616-053.2
Ključne riječi: MOKRAĆNI MJEHUR – ultrasonografija, anatomija i histologija; DOJENČAD
UVOD
Posljednja dva desetljeća u nekim zemljama svijeta provodi se prenatalni i postnatalni ultrazvučni probir mokraćnog sustava radi otkrivanja mogućih anomalija tog organskog sustava. Osim otkrivanja mogućih anomalija mokraćnog sustava, probir može služiti za ispitivanje osobitosti ultrazvučnog nalaza mokraćnog sustava zdrave djece. Poznavanje normalnih vrijednosti novorođenačkog i dojenačkog mokraćnog sustava, osobito duljina bubrega, širine kanalnog sustava i debljine stijenke mokraćnog mjehura od velike je važnosti za uočavanje i procjenu patološ kih promjena. Mnogi su autori ultrazvuč no ispitivali debljine stijenki mokrać nog mjehura zdrave djece od novorođ enačke dobi do adolescencije. Tako- đer su ispitivali debljine stijenki mokrać nog mjehura u odnosu na spol te na dio mjehura na kojemu je obavljeno mjerenje (1-6). Disfunkcija donjeg mokraćnog sustava često je udružena s infekcijom, vezikoureteralnim refluksom i oštećenjem bubrega. Dugotrajna opstrukcija izlaza mokraćnog mjehura uzrokuje hipertrofiju stijenke mjehura i promjene njegovog tkiva (7-11).
Istraživanja nekih autora pokazuju da je intravezikalni tlak i tlak tijekom mokrenja veći u muške nego u ženske djece (12-14). Razlike u intravezikalnom tlaku mogle bi utjecati na anatomiju mokrać nog mjehura. Cilj ove studije je odrediti ultrazvukom normalne vrijednosti debljine stijenke mokraćnog mjehura zdrave dojenčadi u prvih 6 mjeseci života te utvrditi postoje li razlike u debljinama mokraćnog mjehura s obzirom na spol. Pretpostavka ove studije je da povećan tlak u mokraćnom mjehuru muške dojenč adi u odnosu na žensku mora imati i svoj anatomski ekvivalent iskazan nešto većom debljinom stijenke mjehura.
ISPITANICI I METODE
Obavljen je ultrazvučni probir mokrać nog sustava zdrave novorođenčadi i dojenčadi s područja Solina, Splita, Kaštela i Trogira. Iz studije su bila isključena djeca u kojih je ultrazvukom otkrivena anomalija mokraćnog sustava te dojenčad sa znakovima infekcije mokrać nog sustava i poremećajima mokrenja. U ispitivanje je uključena samo dojenčad s punim mokraćnim mjehurom. Pun mokrać ni mjehur postignut je tako da je roditeljima savjetovano da prije pretrage dobro hidriraju dojenče podojem ili davanjem tekućine. Osim toga, ultrazvučni pregled počinjao je uvijek pregledom mokrać nog mjehura, kako se dijete ne bi pomokrilo pošto ga otkrijemo. Nastavljao se pregledom ostalih dijelova mokraćnog sustava i kukova, što bi trajalo 30-tak minuta. Za to bi se vrijeme djeca s punim mjehurom obično pomokrila. Od ukupno 1000 tako pregledane djece, njih 416-ero se tijekom pregleda pomokrilo pa smo držali da su imala pun mokraćni mjehur. Od te 416-ero dojenčadi 216 je bilo muškog spola, a 200 ženskog. Ispitanici su bili u dobi od 0,5 do 6 mjeseci života (srednja dob 2 mjeseca i 26 dana). U vrijeme probira muška su djeca bila u prosječ noj dobi od 2 mjeseca i 27 dana, a ženska u dobi od 2 mjeseca i 25 dana. Nisu imala kliničkih znakova bolesti mokrać nog sustava. Populacija je bila neselekcionirana. Pregledu je prisustvovao jedan ili oba roditelja. Za svu djecu je dobivena suglasnost roditelja za pregled. Upotrijebljen je ultrazvučni aparat Siemens Sonoline Prima. Sva su djeca pregledana semikonveksnom sondom od 5 MHz i linearnom sondom od 7,5 MHz, koje omoguć uju vrlo kvalitetan B-prikaz mokrać nog sustava. Semikonveksna sonda od 5 MHz rabljena je za pregled svih dijelova mokraćnog sustava i abdominalnih organa, osim za mjerenje debljine stijenke mokraćnog mjehura, za što je upotrijebljena linearna sonda od 7,5 MHz. Za vrijeme pregleda mokraćnog mjehura djeca su ležala na leđima.
UZ pregled mokraćnog mjehura učinjen je u poprečnom i uzdužnom presjeku. Pritom je prikazan njegov oblik, veličina i stijenka. Uvijek je izmjerena debljina stijenke mokraćnog mjehura (slika 1 i slika 2). Debljina stijenke mokraćnog mjehura je mjerena u poprečnom presjeku u područ ju dorzalnog zida, lateralno od rektalne zakrivljenosti. U svakog djeteta obavljena su tri mjerenja te je izračunana prosječ na debljina. Ultrazvučnim pregledom stijenke mokraćnog mjehura obično se prikazuju tri sloja zida mokraćnog mjehura: unutarnji (hiperehogeni sloj), srednji (manje ehogeni sloj) i vanjski (hiperehogeni sloj). Tri sloja odgovaraju mukozi, muskulusu detrusoru i adventiciji. Za procjenu debljine stijenke mokraćnog mjehura mjerena je debljina svih triju slojeva zajedno. Sve ultrazvučne preglede obavila je ista osoba (K.D.). Statistička obrada podataka rađena je u programu SPSS 9.0. Primijenjen je t test s razinom značajnosti p < 0,05.
REZULTATI
Prosječna vrijednost debljine stijenke mokraćnog mjehura u ispitivanoj skupini iznosila je 2,32 ± 0,542 mm (95% interval povjerenja: 2,27 –2,37). Najmanja zabiljež ena debljina stijenke je bila 1 mm, a najveća 4 mm. Analizu smo obavili odvojeno za mušku i za žensku dojenčad. Prosječ na vrijednost debljine stijenke mokrać nog mjehura u muške dojenčadi iznosila je 2,42 ± 0,56 mm, dok je prosječna vrijednost debljine stijenke mokraćnog mjehura za žensku dojenčad iznosila 2,21 ± 0,50 mm. Utvrdili smo da postoji statistič ki značajna razlika glede debljine stijenke mokraćnog mjehura između ženske i muške djece. Muška su djeca imala nešto veće vrijednosti debljine stijenke mokraćnog mjehura nego ženska (t=3,97, p=0,00009, p<0,01).
RASPRAVA
Mnoge bolesti i stanja mokraćnog sustava mogu dovesti do promjene debljine stijenke mokraćnog mjehura, poput disfunkcije donjeg dijela mokraćnog sustava, akutne i kronične upale mokraćnog sustava, dugotrajne opstrukcije izlaza mok- raćnog mjehura, veći stupanj vezikoureteralnog refluksa, neke anomalije koje dovode do distalne opstrukcije mokraćnog sustava te neke druge bolesti (7-11). Poznavanje normalnih vrijednosti debljina stijenke mokraćnog mjehura od velike je važnosti, jer nas baš odstupanje od normalnih vrijednosti debljine stijenke mjehura može uputiti na postojanje patoloških promjena donjeg mokraćnog sustava. U ovom je radu ultrazvučno ispitivanje debljina stijenki mokraćnog mjehura djece provedeno radi utvrđivanja njihovih mogućih razlika među zdravom muškom i ženskom dojenčadi. Istraživanja nekih autora pokazuju da je intravezikalni tlak u pasivnoj fazi i tlak tijekom mokrenja veći u muške djece nego u ženske (12-14). Razlike u intravezikalnom tlaku u zdrave dojenčadi, bez očitih znakova opstrukcije uretre, ne moraju utjecati na funkciju mokrać nog mjehura, ali mogu utjecati na njegovu anatomiju. B a c h e l a r d i s u r . (1999.) proveli su urodinamičko ispitivanje u asimptomatske dojenčadi u dobi od 0,2 do 7,3 mjeseca (median 1.1), čija braća i sestre imaju VUR. Rezultati dobijeni u skupini djece koja nije imala VUR upotrijebljeni su kao referentne vrijednosti za urodinamičke parametre u ranoj dojenač koj dobi. Njihovi su rezultati pokazali da je kapacitet mokraćnog mjehura u muške i ženske dojenčadi sličan, ali je maksimalni tlak mokrenja bio značajno veći u muške dojenčadi nego u starije djece i ženske dojenčadi. Ista studija je pokazala da muška i ženska dojenčad imaju veći maksimalni tlak mokrenja nego starija djeca. Oni vjeruju da se visoki tlak mokrenja djelomično pripisuje fiziološ koj nezrelosti koordinacije između detrusora i aktivnosti vanjskog sfinktera (12). Naše istraživanje debljina stijenki mokraćnog mjehura obuhvaća istu dobnu skupinu djece, tj. ranu dojenačku dob. Rezultati naše studije dokazuju da je debljina stijenke mokraćnog mjehura statistički značajno veća u muške nego u ženske dojenč adi. Tu činjenicu možemo povezati s većim intravezikalim tlakom i tlakom mokrenja u muške dojenčadi nego u ženske. Smatramo da mokraćni mjehur muškog djeteta treba proizvesti nešto veći tlak da bi izbacio urin kroz značajno dulju i užu uretru nego mjehur ženskog djeteta. Kineski autor We n i danski T o n g (1998.) radili su urodinamičko ispitivanje u 83-je djece s bolestima gornjeg mokrać nog sustava, a bez bolesti donjeg dijela mokraćnog sustava, u dobi od 3 dana do 12 godina života. Ispitivali su ostatni volumen urina u mokraćnom mjehuru, najveć i tlak detrusora tijekom mokrenja i najveći tlak mokrenja. Autori nisu pronaš li značajne razlike u ovim varijablama među spolovima, kao ni među skupinama dojenačadi i starije djece (15). H i r a o - k a i s u r . (1999.) u svom su istraživanju pokazali da je kapacitet mokraćnog mjehura jednak u muške i ženske novorođ enčadi, ali da muška novorođenčad ima prosječno veći rezidualni volumen i manji mokraćni mlaz nego ženska (16). J e q u i e r i R o u s s e a u (1987.) u svojoj studiji nisu dokazali postojanje značajne razlike u debljini stijenke mokrać nog mjehura među spolovima, ali oni nisu podijelili ispitanike po dobi nego samo po spolu (2). T i b b a l l s i De B r u y n (1996.) u svom su istraživanju mjerili debljinu stijenke mokraćnog mjehura u 79 muške i 15 ženske dojenčadi i našli da je stijenka mokraćnog mjehura nešto deblja u muške nego u ženske dojenč adi, ali to nije bilo statistički zna- čajno. Oni su usporedili debljinu zida sa stupnjem vezikoireteralnog refluksa što su ga ispitivana djeca imala i našli su da je zid mokraćnog mjehura bio nešto deblji u djece s većim stupnjem vezikoureteralnog refluksa (III.-IV.) nego u one s manjim stupnjem (3). Oni također nisu posebno analizirali samo dojenačku populaciju, a sama ispitivana populacija nije se sastojala od potpuno zdrave djece kao što je bilo u našem ispitivanju.
Skupina japanskih autora Y a m a z a - k i , Y a g o i T o m a (2001.) mjerila je debljinu stijenke mokraćnog mjehura u 280-ero donošene novorođenčadi te su utvrdili da je debljina zida mokraćnog mjehura statistički značajno veća u muške nego u ženske novorođenčadi (1). Iz našeg je rada razvidno da se to odnosi i na dojenačku populaciju do šest mjeseci života.
M ü l l e r i s u r . (2001.) ispitivali su 150-ero djece od novorođenačke dobi do 13 godina života. Zaključili su da je muskulus detrusor u području prednjeg zida mokraćnog mjehura bio deblji u muške nego u ženske djece. Takvu razliku nisu našli u području stražnjeg zida (4). Mü - l l e r i s u r . (2000.) također izvještavaju da je stražnji zid mokraćnog mjehura nešto deblji nego prednji (5). U našem istraživanju dokazali smo veću debljinu stijenke stražnjeg zida mokraćnog mjehura muške dojenčadi u odnosu na žensku. C v i t k o v i ć - K u z m i ć i s u r . (2001.) izvještavaju da se debljina zida mokraćnog mjehura povećava s djetetovom dobi. Mjerili su debljinu detrusora prednjeg, stražnjeg, lijevog lateralnog i desnog lateralnog zida mokraćnog mjehura te utvrdili da srednja vrijednost svih mjerenja korelira s dobi djece (6). Našom studijom smo na 416-ero dojenč adi (raspon dobi od 15 dana do 6 mjeseci života) utvrdili da je stijenka mokrać nog mjehura značajno deblja u muške nego u ženske dojenčadi. Iako se debljina stijenki mokraćnog mjehura mjerila i u drugim studijama, ova studija, prema našim spoznajama, sadrži najveću seriju mjerenja debljina zida mokraćnog mjehura u prvih 6 mjeseci života, pa je možemo smatrati reprezentativnom za spomenutu dob (1-5,10).
ZAKLJUČAK
Rezultati ove studije pokazuju da je debljina stijenke mokraćnog mjehura statistič ki značajno veća u muške nego u ženske dojenčadi. Ovakvi su se rezultati mogli očekivati stoga što mokraćni mjehur muškog djeteta treba proizvesti nešto veći tlak da bi izbacio urin kroz značajno dulju i užu uretru nego što je uretra ženskog djeteta. U zdrave dojenčadi, bez očitih znakova opstrukcije uretre, razlike u intravezikalnom tlaku ne moraju utjecati na funkciju mokraćnog mjehura, ali mogu utjecati na njegovu anatomiju. Stoga ovaj rad pridonosi stjecanju spoznaja o normalnim antropometrijskim svojstvima i njihovim razlikama između muške i ženske djece u prvih 6 mjeseci života. Za dijagnostiku patoloških promjena mokraćnog mjehura nužno je znati i osobitosti normalnog mokraćnog mjehura te normalne raspone debljina stijenke ovog organa u zdrave dojenčadi obaju spolova.
LITERATURA
1. Yamazaki Y, Yago R, Toma H. Sonographic characteristic of the urinary tract in healthy neonates. J Urol 2001;166:1054-7.
2. Jequier S, Rousseau O. Sonographic measurements of the normal bladder wall in children. AJR 1987;149:563-6.
3. Tibballs JM, Bruyn RDe. Primary vesicoureteric reflux – how useful is postnatal ultrasound? Archives of Disease in Childhood 1996;75:444-7.
4. Müller L, Jacobsson B, Mårild S, Hellström M. Detrusor thickness in healthy children assessed by a standardized ultrasound method. J Urol 2001;166: 2364-7.
5. Müller L, Bergström T, Hellström M, Svensson E, Jacobsson B. Standardized ultrasound method for assessing detrusor muscle thickness in children. J Urol 2000;164:134-8.
6. Cvitković-Kuzmić A, Brkljačić B, Ivanković D. Sonographic measurement of detrusor muscle thickness in healthy children. Pediatr Nephrol 2001;16:1122-5. 7. Good CD, Vinnicombe SJ, Minty IL. Posterior urethral valves in male infants and newborns: detection with US of the urethra before and during voiding. Radiol 1996;198:387-91.
8. Williams CR, Perez LM and Joseph DB. Accuracy of renal- bladder ultrasonography as a screening method to suggest posterior urethral valves. J Urol 200l;165:2245-7.
9. Editorial: Posterior urethral valves - new concepts. J Urol 1997;157:996-7.
10. Cvitković-Kuzmić A, Brkljačić B, Ivanković D, Grga A. Ultrasound assessment of detrusor muscle thicknes in children with non-neuropathic bladder/ sphincter dysfunction. Eur Urol 2002;41:214- 9.
11. Yang JM, Huang WC. Bladder wall thickness on ultrasonographic cystourethrography. Affecting factors and their implications. J Ultrasound Med 2003; 22:777-82.
12. Bachelard M, Sillén U, Hansson S. Urodynamic pattern in asymptomatic infants: siblings of children with vesicoureteral reflux. J Urol 1999;162:1733-8. 13. Hijalmas K. Urodynamics in normal infants and children. Scand J Urol Nephrol 1988;114:20-7.
14. Yeung CK, Godley ML, Ho CKW. Some new insights into bladder function in infancy. Br J Urol 1995;76:235.
15. Wen JG, Tong EC. Cystometry in infants and children with no apparent voiding symptoms. Br J Urol 1998;81:468-73.
16. Hiraoka M, Hori C, Tsukahara H. Voiding function study with ultrasound in male and female neonates. Kidney Int 1999;55:1920-6.
Posljednja dva desetljeća u nekim zemljama svijeta provodi se prenatalni i postnatalni ultrazvučni probir mokraćnog sustava radi otkrivanja mogućih anomalija tog organskog sustava. Osim otkrivanja mogućih anomalija mokraćnog sustava, probir može služiti za ispitivanje osobitosti ultrazvučnog nalaza mokraćnog sustava zdrave djece. Poznavanje normalnih vrijednosti novorođenačkog i dojenačkog mokraćnog sustava, osobito duljina bubrega, širine kanalnog sustava i debljine stijenke mokraćnog mjehura od velike je važnosti za uočavanje i procjenu patološ kih promjena. Mnogi su autori ultrazvuč no ispitivali debljine stijenki mokrać nog mjehura zdrave djece od novorođ enačke dobi do adolescencije. Tako- đer su ispitivali debljine stijenki mokrać nog mjehura u odnosu na spol te na dio mjehura na kojemu je obavljeno mjerenje (1-6). Disfunkcija donjeg mokraćnog sustava često je udružena s infekcijom, vezikoureteralnim refluksom i oštećenjem bubrega. Dugotrajna opstrukcija izlaza mokraćnog mjehura uzrokuje hipertrofiju stijenke mjehura i promjene njegovog tkiva (7-11).
Istraživanja nekih autora pokazuju da je intravezikalni tlak i tlak tijekom mokrenja veći u muške nego u ženske djece (12-14). Razlike u intravezikalnom tlaku mogle bi utjecati na anatomiju mokrać nog mjehura. Cilj ove studije je odrediti ultrazvukom normalne vrijednosti debljine stijenke mokraćnog mjehura zdrave dojenčadi u prvih 6 mjeseci života te utvrditi postoje li razlike u debljinama mokraćnog mjehura s obzirom na spol. Pretpostavka ove studije je da povećan tlak u mokraćnom mjehuru muške dojenč adi u odnosu na žensku mora imati i svoj anatomski ekvivalent iskazan nešto većom debljinom stijenke mjehura.
ISPITANICI I METODE
Obavljen je ultrazvučni probir mokrać nog sustava zdrave novorođenčadi i dojenčadi s područja Solina, Splita, Kaštela i Trogira. Iz studije su bila isključena djeca u kojih je ultrazvukom otkrivena anomalija mokraćnog sustava te dojenčad sa znakovima infekcije mokrać nog sustava i poremećajima mokrenja. U ispitivanje je uključena samo dojenčad s punim mokraćnim mjehurom. Pun mokrać ni mjehur postignut je tako da je roditeljima savjetovano da prije pretrage dobro hidriraju dojenče podojem ili davanjem tekućine. Osim toga, ultrazvučni pregled počinjao je uvijek pregledom mokrać nog mjehura, kako se dijete ne bi pomokrilo pošto ga otkrijemo. Nastavljao se pregledom ostalih dijelova mokraćnog sustava i kukova, što bi trajalo 30-tak minuta. Za to bi se vrijeme djeca s punim mjehurom obično pomokrila. Od ukupno 1000 tako pregledane djece, njih 416-ero se tijekom pregleda pomokrilo pa smo držali da su imala pun mokraćni mjehur. Od te 416-ero dojenčadi 216 je bilo muškog spola, a 200 ženskog. Ispitanici su bili u dobi od 0,5 do 6 mjeseci života (srednja dob 2 mjeseca i 26 dana). U vrijeme probira muška su djeca bila u prosječ noj dobi od 2 mjeseca i 27 dana, a ženska u dobi od 2 mjeseca i 25 dana. Nisu imala kliničkih znakova bolesti mokrać nog sustava. Populacija je bila neselekcionirana. Pregledu je prisustvovao jedan ili oba roditelja. Za svu djecu je dobivena suglasnost roditelja za pregled. Upotrijebljen je ultrazvučni aparat Siemens Sonoline Prima. Sva su djeca pregledana semikonveksnom sondom od 5 MHz i linearnom sondom od 7,5 MHz, koje omoguć uju vrlo kvalitetan B-prikaz mokrać nog sustava. Semikonveksna sonda od 5 MHz rabljena je za pregled svih dijelova mokraćnog sustava i abdominalnih organa, osim za mjerenje debljine stijenke mokraćnog mjehura, za što je upotrijebljena linearna sonda od 7,5 MHz. Za vrijeme pregleda mokraćnog mjehura djeca su ležala na leđima.
UZ pregled mokraćnog mjehura učinjen je u poprečnom i uzdužnom presjeku. Pritom je prikazan njegov oblik, veličina i stijenka. Uvijek je izmjerena debljina stijenke mokraćnog mjehura (slika 1 i slika 2). Debljina stijenke mokraćnog mjehura je mjerena u poprečnom presjeku u područ ju dorzalnog zida, lateralno od rektalne zakrivljenosti. U svakog djeteta obavljena su tri mjerenja te je izračunana prosječ na debljina. Ultrazvučnim pregledom stijenke mokraćnog mjehura obično se prikazuju tri sloja zida mokraćnog mjehura: unutarnji (hiperehogeni sloj), srednji (manje ehogeni sloj) i vanjski (hiperehogeni sloj). Tri sloja odgovaraju mukozi, muskulusu detrusoru i adventiciji. Za procjenu debljine stijenke mokraćnog mjehura mjerena je debljina svih triju slojeva zajedno. Sve ultrazvučne preglede obavila je ista osoba (K.D.). Statistička obrada podataka rađena je u programu SPSS 9.0. Primijenjen je t test s razinom značajnosti p < 0,05.
REZULTATI
Prosječna vrijednost debljine stijenke mokraćnog mjehura u ispitivanoj skupini iznosila je 2,32 ± 0,542 mm (95% interval povjerenja: 2,27 –2,37). Najmanja zabiljež ena debljina stijenke je bila 1 mm, a najveća 4 mm. Analizu smo obavili odvojeno za mušku i za žensku dojenčad. Prosječ na vrijednost debljine stijenke mokrać nog mjehura u muške dojenčadi iznosila je 2,42 ± 0,56 mm, dok je prosječna vrijednost debljine stijenke mokraćnog mjehura za žensku dojenčad iznosila 2,21 ± 0,50 mm. Utvrdili smo da postoji statistič ki značajna razlika glede debljine stijenke mokraćnog mjehura između ženske i muške djece. Muška su djeca imala nešto veće vrijednosti debljine stijenke mokraćnog mjehura nego ženska (t=3,97, p=0,00009, p<0,01).
RASPRAVA
Mnoge bolesti i stanja mokraćnog sustava mogu dovesti do promjene debljine stijenke mokraćnog mjehura, poput disfunkcije donjeg dijela mokraćnog sustava, akutne i kronične upale mokraćnog sustava, dugotrajne opstrukcije izlaza mok- raćnog mjehura, veći stupanj vezikoureteralnog refluksa, neke anomalije koje dovode do distalne opstrukcije mokraćnog sustava te neke druge bolesti (7-11). Poznavanje normalnih vrijednosti debljina stijenke mokraćnog mjehura od velike je važnosti, jer nas baš odstupanje od normalnih vrijednosti debljine stijenke mjehura može uputiti na postojanje patoloških promjena donjeg mokraćnog sustava. U ovom je radu ultrazvučno ispitivanje debljina stijenki mokraćnog mjehura djece provedeno radi utvrđivanja njihovih mogućih razlika među zdravom muškom i ženskom dojenčadi. Istraživanja nekih autora pokazuju da je intravezikalni tlak u pasivnoj fazi i tlak tijekom mokrenja veći u muške djece nego u ženske (12-14). Razlike u intravezikalnom tlaku u zdrave dojenčadi, bez očitih znakova opstrukcije uretre, ne moraju utjecati na funkciju mokrać nog mjehura, ali mogu utjecati na njegovu anatomiju. B a c h e l a r d i s u r . (1999.) proveli su urodinamičko ispitivanje u asimptomatske dojenčadi u dobi od 0,2 do 7,3 mjeseca (median 1.1), čija braća i sestre imaju VUR. Rezultati dobijeni u skupini djece koja nije imala VUR upotrijebljeni su kao referentne vrijednosti za urodinamičke parametre u ranoj dojenač koj dobi. Njihovi su rezultati pokazali da je kapacitet mokraćnog mjehura u muške i ženske dojenčadi sličan, ali je maksimalni tlak mokrenja bio značajno veći u muške dojenčadi nego u starije djece i ženske dojenčadi. Ista studija je pokazala da muška i ženska dojenčad imaju veći maksimalni tlak mokrenja nego starija djeca. Oni vjeruju da se visoki tlak mokrenja djelomično pripisuje fiziološ koj nezrelosti koordinacije između detrusora i aktivnosti vanjskog sfinktera (12). Naše istraživanje debljina stijenki mokraćnog mjehura obuhvaća istu dobnu skupinu djece, tj. ranu dojenačku dob. Rezultati naše studije dokazuju da je debljina stijenke mokraćnog mjehura statistički značajno veća u muške nego u ženske dojenč adi. Tu činjenicu možemo povezati s većim intravezikalim tlakom i tlakom mokrenja u muške dojenčadi nego u ženske. Smatramo da mokraćni mjehur muškog djeteta treba proizvesti nešto veći tlak da bi izbacio urin kroz značajno dulju i užu uretru nego mjehur ženskog djeteta. Kineski autor We n i danski T o n g (1998.) radili su urodinamičko ispitivanje u 83-je djece s bolestima gornjeg mokrać nog sustava, a bez bolesti donjeg dijela mokraćnog sustava, u dobi od 3 dana do 12 godina života. Ispitivali su ostatni volumen urina u mokraćnom mjehuru, najveć i tlak detrusora tijekom mokrenja i najveći tlak mokrenja. Autori nisu pronaš li značajne razlike u ovim varijablama među spolovima, kao ni među skupinama dojenačadi i starije djece (15). H i r a o - k a i s u r . (1999.) u svom su istraživanju pokazali da je kapacitet mokraćnog mjehura jednak u muške i ženske novorođ enčadi, ali da muška novorođenčad ima prosječno veći rezidualni volumen i manji mokraćni mlaz nego ženska (16). J e q u i e r i R o u s s e a u (1987.) u svojoj studiji nisu dokazali postojanje značajne razlike u debljini stijenke mokrać nog mjehura među spolovima, ali oni nisu podijelili ispitanike po dobi nego samo po spolu (2). T i b b a l l s i De B r u y n (1996.) u svom su istraživanju mjerili debljinu stijenke mokraćnog mjehura u 79 muške i 15 ženske dojenčadi i našli da je stijenka mokraćnog mjehura nešto deblja u muške nego u ženske dojenč adi, ali to nije bilo statistički zna- čajno. Oni su usporedili debljinu zida sa stupnjem vezikoireteralnog refluksa što su ga ispitivana djeca imala i našli su da je zid mokraćnog mjehura bio nešto deblji u djece s većim stupnjem vezikoureteralnog refluksa (III.-IV.) nego u one s manjim stupnjem (3). Oni također nisu posebno analizirali samo dojenačku populaciju, a sama ispitivana populacija nije se sastojala od potpuno zdrave djece kao što je bilo u našem ispitivanju.
Skupina japanskih autora Y a m a z a - k i , Y a g o i T o m a (2001.) mjerila je debljinu stijenke mokraćnog mjehura u 280-ero donošene novorođenčadi te su utvrdili da je debljina zida mokraćnog mjehura statistički značajno veća u muške nego u ženske novorođenčadi (1). Iz našeg je rada razvidno da se to odnosi i na dojenačku populaciju do šest mjeseci života.
M ü l l e r i s u r . (2001.) ispitivali su 150-ero djece od novorođenačke dobi do 13 godina života. Zaključili su da je muskulus detrusor u području prednjeg zida mokraćnog mjehura bio deblji u muške nego u ženske djece. Takvu razliku nisu našli u području stražnjeg zida (4). Mü - l l e r i s u r . (2000.) također izvještavaju da je stražnji zid mokraćnog mjehura nešto deblji nego prednji (5). U našem istraživanju dokazali smo veću debljinu stijenke stražnjeg zida mokraćnog mjehura muške dojenčadi u odnosu na žensku. C v i t k o v i ć - K u z m i ć i s u r . (2001.) izvještavaju da se debljina zida mokraćnog mjehura povećava s djetetovom dobi. Mjerili su debljinu detrusora prednjeg, stražnjeg, lijevog lateralnog i desnog lateralnog zida mokraćnog mjehura te utvrdili da srednja vrijednost svih mjerenja korelira s dobi djece (6). Našom studijom smo na 416-ero dojenč adi (raspon dobi od 15 dana do 6 mjeseci života) utvrdili da je stijenka mokrać nog mjehura značajno deblja u muške nego u ženske dojenčadi. Iako se debljina stijenki mokraćnog mjehura mjerila i u drugim studijama, ova studija, prema našim spoznajama, sadrži najveću seriju mjerenja debljina zida mokraćnog mjehura u prvih 6 mjeseci života, pa je možemo smatrati reprezentativnom za spomenutu dob (1-5,10).
ZAKLJUČAK
Rezultati ove studije pokazuju da je debljina stijenke mokraćnog mjehura statistič ki značajno veća u muške nego u ženske dojenčadi. Ovakvi su se rezultati mogli očekivati stoga što mokraćni mjehur muškog djeteta treba proizvesti nešto veći tlak da bi izbacio urin kroz značajno dulju i užu uretru nego što je uretra ženskog djeteta. U zdrave dojenčadi, bez očitih znakova opstrukcije uretre, razlike u intravezikalnom tlaku ne moraju utjecati na funkciju mokraćnog mjehura, ali mogu utjecati na njegovu anatomiju. Stoga ovaj rad pridonosi stjecanju spoznaja o normalnim antropometrijskim svojstvima i njihovim razlikama između muške i ženske djece u prvih 6 mjeseci života. Za dijagnostiku patoloških promjena mokraćnog mjehura nužno je znati i osobitosti normalnog mokraćnog mjehura te normalne raspone debljina stijenke ovog organa u zdrave dojenčadi obaju spolova.
LITERATURA
1. Yamazaki Y, Yago R, Toma H. Sonographic characteristic of the urinary tract in healthy neonates. J Urol 2001;166:1054-7.
2. Jequier S, Rousseau O. Sonographic measurements of the normal bladder wall in children. AJR 1987;149:563-6.
3. Tibballs JM, Bruyn RDe. Primary vesicoureteric reflux – how useful is postnatal ultrasound? Archives of Disease in Childhood 1996;75:444-7.
4. Müller L, Jacobsson B, Mårild S, Hellström M. Detrusor thickness in healthy children assessed by a standardized ultrasound method. J Urol 2001;166: 2364-7.
5. Müller L, Bergström T, Hellström M, Svensson E, Jacobsson B. Standardized ultrasound method for assessing detrusor muscle thickness in children. J Urol 2000;164:134-8.
6. Cvitković-Kuzmić A, Brkljačić B, Ivanković D. Sonographic measurement of detrusor muscle thickness in healthy children. Pediatr Nephrol 2001;16:1122-5. 7. Good CD, Vinnicombe SJ, Minty IL. Posterior urethral valves in male infants and newborns: detection with US of the urethra before and during voiding. Radiol 1996;198:387-91.
8. Williams CR, Perez LM and Joseph DB. Accuracy of renal- bladder ultrasonography as a screening method to suggest posterior urethral valves. J Urol 200l;165:2245-7.
9. Editorial: Posterior urethral valves - new concepts. J Urol 1997;157:996-7.
10. Cvitković-Kuzmić A, Brkljačić B, Ivanković D, Grga A. Ultrasound assessment of detrusor muscle thicknes in children with non-neuropathic bladder/ sphincter dysfunction. Eur Urol 2002;41:214- 9.
11. Yang JM, Huang WC. Bladder wall thickness on ultrasonographic cystourethrography. Affecting factors and their implications. J Ultrasound Med 2003; 22:777-82.
12. Bachelard M, Sillén U, Hansson S. Urodynamic pattern in asymptomatic infants: siblings of children with vesicoureteral reflux. J Urol 1999;162:1733-8. 13. Hijalmas K. Urodynamics in normal infants and children. Scand J Urol Nephrol 1988;114:20-7.
14. Yeung CK, Godley ML, Ho CKW. Some new insights into bladder function in infancy. Br J Urol 1995;76:235.
15. Wen JG, Tong EC. Cystometry in infants and children with no apparent voiding symptoms. Br J Urol 1998;81:468-73.
16. Hiraoka M, Hori C, Tsukahara H. Voiding function study with ultrasound in male and female neonates. Kidney Int 1999;55:1920-6.
Kategorija: Izvorni znanstveni članak
Broj: Vol. 51, No 1, siječanj - ožujak 2007
Autori: M. Saraga, K. Drnasin, V. Čapkun
Referenca rada:
DOI: