Utjecaj perinatalnih komplikacija na serumske vrijednosti alfa 1-antitripsina u novorođenčadi

U prospektivnoj studiji analizirane su vrijednosti alfa 1-antitripsina (_1-AT) u 150-ero novorođenčadi (40-ero zdrave terminske novorođenčadi i 110-ero novorođenčadi s perinatalnim komplikacijama- 40-ero preterminske novorođenčadi s komplikacijama, 40-ero terminske novorođenčadi s komplikacijama, 30-ero postterminske novorođenčadi s komplikacijama). Analizirane su serumske vrijednosti _1-AT u prvih 6 sati života, a kod novorođenčadi s perinatalnim komplikacijama u još dva navrata. Vrijednosti ovog proteina su određivane metodom radijalne imunodifizuje na NOR-Partigen pločama (Behring). Utvrđena je statistički značajna razlika između serumskih vrijednosti _1-AT u zdrave novorođenčadi i: preterminske novorođenčadi s perinatalnim komplikacijama (p<0,0008), terminske novorođenčadi s perinatalnim komplikacijama (p<0,027) i postterminske novorođenčadi s perinatalnim komplikacijama (p<0,046). Vrijednosti ovog proteina bile su znatno niže u zdrave novorođenčadi. Alfa 1-antitripsin pripada skupini visokopolimorfnih proteina s više od 75 različitih genetskih varijanti (1). On je jedan od glavnih proteina plazme, jer na njega otpada gotovo 90% alfa globulinske frakcije. To je glukoprotein molekularne težine 54 kDa. Njegov proteinski dio je polipeptid izgrađen od 394 aminokiselinska ostatka, a šećerna komponenta je izgrađ ena od 3 oligosaharidna lanca, koji su preko asparagina povezani s aminokiselinama na pozicijama 46, 83, 247 i čine 15% molekularne mase. Njegova polipeptidna komponenta zauzima 88%, a karbohidratna 12% molekule. Alfa 1-antitripsin se sintetizira u jetrenim stanicama koje ga u cirkulaciju luče oko 2 grama na dan. Dodatno se još sintetizira u alveolarnim makrofagima i monocitima (2). Osim u plazmi, _1-AT je nađen i u drugim tkivnim tekućinama kao što su suze, limfa, žuč i amnionska teku- ćina.
Normalne vrijednosti ovog proteina u novorođenčadi iznose 1,45-2,70 g/L. Njegova koncentracija u ranom školskom uzrastu je veća nego u zdravih odraslih osoba (3). Koncentracija _1-AT u krvi dobijenoj iz pupkovine jednaka je onoj u odraslih. Srednja vrijednost _1-AT pada u prvih 6 mjeseci života, a onda ponovo raste u dvanaestom mjesecu do vrijednosti odraslih. Srednja vrijednost ovog proteina u serumu odraslih je 2,60 g/L; s varijacijama od 1,90 g/L do 3,50 g/L (4). Perinatalno razdoblje obuhvaća razdoblje od navršena 22 tjedna gestacije do kraja ranog neonatalnog razdoblja, tj. do navršenih 7 dana života (5). Budući da su preterminska djeca rođena s nezrelim plu- ćima, najčešće perinatalne komplikacije vezane su za ovaj organ – respiratorni distres sindrom (RDS), bronhopulmonalna displazija, apneja, asfiksija (6). No mogu se javiti i druge komplikacije – krvarenje u moždanim komorama, nekrotički enterokolitis, sepsa, perzistirajući ductus aretriosus, retinopatija i druge (7).
Koncentracija _1-AT je snižena u nekim perinatalnim komplikacijama, kao što su respiratorne smetnje i intrapartalne infekcije (8, 9). K e s s l e r i s u r . (10) su opazili da je koncentracija _1-AT povišena kod novorođenčadi s neonatalnom sepsom. Cilj ovog rada je bio utvrditi kako perinatalne komplikacije utječu na serumske vrijednosti _1-AT u novorođenčadi.
ISPITANICI I METODE
Ispitivanje je obuhvatilo 150-ero žive novorođenčadi oba spola, rođenih na Odjelu za neonatologiju Ginekološko-aku- šerske klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, u razdoblju od lipnja 2001. do listopada 2003. godine.
Sastavljene su dvije osnovne skupine ispitanika.
Prvu skupinu je činilo 110-ero novorođ enčadi s perinatalnim komplikacijama, a drugoj je bilo 40-ero eutrofične novorođ enčadi bez perinatalnih komplikacija, gestacijske dobi od 37 do 42 tjedna. Uzorak je formiran konsekutivnom metodom. I sva ispitivana novorođenčad s perinatalnim komplikacijama bila je podijeljena prema gestacijskoj dobi na tri skupine: Preterminska novorođenčad (nedonošč ad) - gestacijska dob ispod 37 tjedana (40-ero novorođenčadi).
Terminska novorođenčad - gestacijska dob od 37 do 42 tjedna (40-ero novorođ enčadi).
Posterminska novorođenčad - gestacijske dobi više od 42 tjedna (30-ero novorođ enčadi).
Procjena vitalnosti novorođenčeta obavila se testom Apgar u prvoj i petoj minuti života.
Koncentracija _1-AT određivana je u laboratoriju Katedre za patološku fiziologiju Medicinskog fakulteta u Tuzli. Uzorci krvi za određivanje serumskih vrijednosti _1-AT bili su uzeti iz pupčanika, a zatim centrifugirani 10 minuta brzinom od 2000 obrtaja u minuti. Nakon centrifigiranja, iz odvojenog seruma je tijekom istog dana određivana vrijednost _1-AT metodom radijalne imunodifuzije (RID). Vrijednost _1-AT je određivana u venskoj krvi iz pupčanika novorođenčadi u kontrolnoj skupini, a kod skupine novorođ enčadi s perinatalnim komplikacijama je osim krvi iz pupčanika uzimana krv iz kubitalne ili neke druge vene. Krv je uzimana u prvih 6 sati života kod zdrave novorođ enčadi, a kod skupine novorođen- čadi s perinatalnim komplikacijama u još 2 navrata, nakon poboljšanja kliničke slike novorođenčeta. Istraživanje je obuhvatilo samo onu novorođenčad koja je pre- živjela i koja je otpuštena iz bolnice. U statističkoj obradi podataka služilo se standardnim metodama deskriptivne statistike (mjere centralne tendencije, mjere disperzije), za testiranje statističke značajnosti razlika kvantitativnih veličina primijenjen je t-test, dok je statistička značajnost razlika kvalitativnih podataka bila testirana testom hi-kvadrat (_ 2) ili testom obrnutih proporcija („Scientific Package for Social Sciences- SPSS, version 8.0”). Razlika među uzorcima je smatrana značajnom ako je bila na razini p<0,05.
REZULTATI
U cijelom uzorku ispitanika (zdrava novorođenčad i novorođenčad s perinatalnim komplikacijama) vrijednosti _1-AT su bile:
_1-AT (prvo mjerenje) 1,620± 0,38 g/L
_1-AT (drugo mjerenje) 1,656± 0,39 g/L
_1-AT (prosječna
vrijednost) 1,621± 0,38 g/L. Vrijednosti _1-AT u serumu zdrave novorođenčadi su bile 1,483± 0,312 g/L (minimalna 0,93 g/L, a maksimalna 2,08 g/L). Nije bilo statistički značajne razlike u vrijednostima _1-AT u novorođenčadi muškog i ženskog spola ove skupine (1,510 g/L-1,457 g/L; p<0,59). U preterminske novorođenčadi infekcije su statistički značajno povećavale serumske vrijednosti _1-AT (p<0,02). U terminske novorođenčadi oštećenje mozga statistički značajno povećava serumske vrijednosti _1-AT (p<0,02), dok devijacija intrauterinog rasta (DIR) statistič ki značajno snižava ove vrijednosti (p<0,02). U postterminske novorođenčadi nedefinirana stanja dovode do značajnog snižavanja vrijednosti _1-AT (p<0,03). Uspoređivanjem serumskih vrijednosti _1-AT međusobno u svim skupinama novorođenčadi dobiveni su sljedeći rezultati: – Uočena je statistički značajna razlika (p<0,0008) između serumskih vrijednosti _1-AT u zdrave terminske novorođ enčadi i preterminske novoro- đenčadi s komplikacijama, odnosno vrijednosti ovog proteina su znatno veće u preterminske novorođenčadi s komplikacijama, – Usporedbom vrijednosti _1-AT u serumu zdrave terminske novorođ enčadi i terminske novorođenčadi s komplikacijama, utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika (p<0,027) u vrijednosti ovog proteina. Koncentracija _1-AT je veća u terminske novorođenčadi s komplikacijama, – Postojala je statistički značajna razlika u vrijednosti _1-AT između vrijednosti ovog proteina u serumu zdrave terminske novorođenčadi i postterminske novorođenčadi s komplikacijama. Vrijednosti ovog proteina su veće u postterminske novorođenčadi s komplikacijama (p<0,046), – Ne postoji statistički značajna razlika u vrijednostima _1-AT u serumu preterminske novorođenčadi s komplika- cijama i terminske novorođenčadi s komplikacijama (p<0,09; p<0,34; p<0,12). Vrijednosti ovog proteina su veće u preterminske novorođenčadi s komplikacijama, – Ne postoji statistički značajna razlika u vrijednostima _1-AT u serumu preterminske novorođenčadi s komplikacijama i postterminska novorođenčadi s komplikacijama. Usporedbom vrijednosti prvog, drugog mjerenja i prosječ nih vrijednosti nije uočena statistič ki značajna razlika u vrijednostima ovog proteina (p<0,21; p<0,09; p<0,11). Vrijednosti su veće u preterminske novorođenčadi s komplikacijama, – Usporedbom vrijednosti _1-AT u serumu terminske novorođenčadi s komplikacijama i postterminske novorođ enčadi s komplikacijama utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika ni za jednu vrijednost _1-AT (p<0,77; p<0,45; p<0,89), vrijednosti ovog proteina su veće u terminske novorođ enčadi s komplikacijama.


RASPRAVA
A a r b i o u i s u r . (11) ispitivali su utjecaj gestacijske dobi na serumske vrijednosti _1-AT u 54 prematurusa (gestacijska dob 28-36 tjedana) i došli do zaključ ka da su ove vrijednosti, kao i vrijednosti velike većine plazminih proteinaznih inhibitora, veće s većom gestacijskom dobi, što se slaže s rezultatima koje su objavili S v e g e r i E k e l u n d (1975.). Uspoređujući vrijednosti _1-AT u preterminske i terminske novorođenčadi, K a n a k o u d i i s u r . (12) su zaključili da je na rođenju postojala statistički značajna razlika u vrijednostima ovog proteina između preterminske i terminske novorođenčadi (p<0,05), koja je nakon 6 mjeseci života nestajala.
Komparirajući rezultate dobivene u ovoj studiji s rezultatima drugih autora, zaključili smo sljedeće:
Prikazane vrijednosti serumskog _1-AT u literaturi se dosta razlikuju, tako da bi rezultate mogli svrstati u 2 skupine:
– Vrijednosti _1-AT u serumu novoro- đenčadi ispod 2,0 g/L (13, 14 , 15)
– Vrijednosti _1-AT u serumu novorođen- čadi iznad 2,0 g/L (8, 12, 16, 17, 18,)
Rezultati dobiveni u ovom istraživanju slažu se s rezultatima prve skupine istra- živača. Međutim, nedostatci ove komparacije su u tome da su gore navedena istraž ivanja za razliku od ovoga obuhvaćala samo preterminsku i terminsku novoro- đenčad (a ne i postterminsku), te da nisu uključivala utjecaj komplikacija na ove vrijednosti.
Samo u istraživanju P o r o z h a n o - v e i s u r . (8) uspoređene su vrijednosti koncentracije _1-AT s tjelesnom masom novorođenčadi (manja koncentracija _1-AT je utvrđena kod hipotrofične novorođ enčadi). Serumske vrijednosti _1-AT u ovom istraživanju nisu pokazale značajnu povezanost s tjelesnom masom novorođenčadi. Postoji još jedno istra- živanje koje povezuje ove dvije varijable (19), ali vrijednosti su bile određivane u traheobronhalnom aspiratu.
Elastaze, neutralne proteaze stacionirane u azurofilnim granulama neutrofila oslobađaju se odmah tiejkom fagocitoze i rapidno bivaju inaktivirane s _1-proteinaza inhibitorom (_1-PI). Taj kompleks (_1 PI ili E-alfa 1-PI) je visoko stabilan i može biti identificiran tehnikom ELISA (20). Mjerenje koncentracije _1-PI u krvi može biti od velikog značenja u dijagnostič koj preceduri kod novorođenčadi s raznim oboljenjima. T a k a s a k i i s u r .
(21) su utvrdili da je koncentracija E-alpha 1-PI u prva 24 sata života novorođ enčadi s teškim intraventrikularnim hemoragijama bila znatno povišena u odnosu na novorođenčad bez intraventrikularnih hemoragija. Autori drže da bi ovaj kompleks mogao biti koristan indikator za intraventrikularne hemoragije. Vrijednost E-alfa 1-PI kompleksa u serumu i urinu može se upotrijebiti kao dijagnostički marker infekcije urinarnog trakta u neonatusa (22). Autori smatraju da mjerenje vrijednosti ovog kompleksa u urinu može koristiti u dijagnostičke svrhe čak i ako je započet antibiotski tretman, a može služiti i kao rani marker slabog tretmana ovog oboljenja. Serumske vrijednosti ovoga kompleksa mogu poslužiti i kao rani indikator razvoja neonatalne sistemske bakterijske infekcije, odnosno kao dobar i senzitivan marker infekcije u novorođ enčadi (23, 24).
ZAKLJUČAK
1. Perinatalne komplikacije dovode do porasta serumskih vrijednosti _1-AT u novorođenčadi
2. Razlike u rezultatima ovog i drugih istraživanja mogle bi značiti početak šireg istraživanja o utjecaju perinatalnih komplikacija na serumske vrijednosti _1-AT u novoro- đenčadi.
LITERATURA
1. Jardi R, Rodriguez-Frias F, Casas F, Citrina M, Vidal R, Miravitlles M, Pascual C. Molecular characterization of two variants of alpha 1 antitrypsin deficiency: PI ?* M palermo and PI* P level. Med Clin 1997;109:463-6.
2. Schonfeld JV, Breuer N. Alpha 1 antitrypsin- Mangel und Erkrankungen der Leber Dtsch Med Wschr 1993;118:1819-24.
3. Ward AM, White PA, Wild G. Reference ranges for serum alpha 1 antitrypsin. Arch Dis Child 1985; 60:261-2.
4. Annonymous. NOR-Partigen. 1998. Behring Diagnostic GmbH.
5. Mardešić D. Zaštita majke i djeteta. U: Mardešić D (ur). Pedijatrija. Školska knjiga, Zagreb 2000;1-25.
6. Wuly MV. Behavior and development of preterm infant. U: Wuly MV (ur). Premature infants and their families. San Diego London: Singular Publishing Group, Inc: 1995;1-15.
7. Gilstrap CL, Christen R, Clewell HW, D Alton EM, Davidson CE, Escobedo BM, Gjerdinen KD, Goddard-Finegold J, Goldenberg LR, Grimes AD, Hansen NT, Kauffman ER, Keller BE, Oh W, Susman JE, Vogel GM. Effects of corticosteroids for fetal maturation on perinatal outcomes. Am J Obstet Gynecol 1995;173:246-53.
8. Porozhanova V, Bozhinova S, Nankova D, Velkova A. The dynamics of the alpha 1-proteinase inhibitor and alpha 2-macroglobulin in very-lowbirth- weight newborns (apstrakt). Akush Ginekol (Sofiia) 1998;37:21-3.
9. Singer AD, Thibeault DW, Hobel CJ, Heiner DC. Alpha 1-antitrypsin in amniotic fluid and cord blood of preterm infants with the respiratory distress syndrome. J Pediatr 1976;88:87-93.
10. Kessler A, Grunert C, Wood WG. The limitations and usefulness of C-reactive protein and leastase-alpha 1-proteinase inhibitor complexes as analytes in the diagnosis and folow-up of sepsis in newborns and adults. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1994;32:365-8.
11. Aarbiou J, Ertmann M, van Wetering S, van Noort P, Rook D, Rabe KF, Litvinov SV, van Krieken JHJM, de Boer WI, Hiemstra PS. Human neutrophil defensins induce lung epithelial cell proliferation in vitro. J Leukoc Biol 2002;72:167-74.
12. Kanakoudi F, Drossou V, Tzimouli V, Diamanti E, Konstantidinis T, Germenis A, Kremenopoulos G. Serum concentrations of 10 acute-phase proteins in healthy term and preterm infants from birth to age 6 months. Clin Chem 1995;41:605-8.
13. Sveger T, Ekelund H. Variations of proteinase inhibitors in foetuses, newborn infants and in some neonatal disorders. Acta Pediatr Scand 1975;64: 763-9.
14. Dupretkova M, Kozak L, Mrskos A, Kamaryt J, Snopkova J, Pijackova A, Starha J. Screening for alpha 1-antitrypsin deficiency in neonates (abstract). Cesk Pediatr 1992;47:201-3.
15. Salzeri HR, Pollak A, Herkner K, Weninger M, Schemper W. Value of measurement of neutrophil elastase-alpha 1 proteinase inhibitor levels in the early diagnosis of neonatal infection. Eur J Clin Microbiol Infect Dis 1993;12:553-6.
16. Gobel U, Triebel A, Petrich C, von Voss H. Alpha 1-antitrypsin and alpha 2-macroglobulin in newborn infants. Eur J Pediatr 1978;129:125-32. 17. Rantala H, Finni K, Simila S. Alpha-1-antitrypsin: the PiMM subtypes and serum concentrations in finish newborns. Hum hered 1982;32:228-32.
18. Iriondo-Sanz M, Alvarez Dominguez L, Riverola de Veciana A, Lizarraga Vidarrueta I, Krauel Vidal J. Elastase-alpha 1-proteinase in neonatal sepsis (apstrakt). An Esp Pediatr 1993;39:223-6.
19. Groneck P, Schmale J, Soditt V, Stutzer H, Gotze-Speer B, Speer CP. Bronchoalveolar inflammation following airway infection in preterm infants with chronic lung disease. Pediatr Pulmonol 2001; 31:331-8.
20. Speer CP, Rethwilm M, Gahr M. Elastase-alpha 1-proteinase inhibitor: an early indicator of septicemia and bacterial meningitis in children. J Pediatr 1987;111:667-71.
21. Takasaki J, Kamiya K, Ogawa Y, Tanaka T, Koyama N. Granulocyte elastase alpha 1-proteinase inhibitor measurement in very low birthweight infants with severe intraventricular hemorrhage. Acta Pediatrica 1993;35:98-100.
22. Bakakos P, Messaritaki A, Mandyla H, Nikolaidou P, Anagnostakis D. Plasma and urine elastase alpha-1-proteinase inhibitor levels in neonatal urinary tract infection. Biol Neonate 2002;81:109-12.
23. Laskowska-Klita T, Czerwiska B, Maj-Pucek M. Neutrophil elastase level in cord blood and diagnosis of infection in mature and premature neonates (abstract). Med Wieku Rozwoj 2002;6:13-21.
24. Laskowska-Klita T, Czerwinska B. Concentration of C-reactive protein, procalcitonin and alpha- 1-antitrypsin in blood of neonates and infants with signs of inflammation (apst.). Med Wieku Rozwoj 2002;6:5-11.
Ključne riječi:
Kategorija: Izvorni znanstveni članak
Broj: Vol. 50, No 3, srpanj - rujan 2006
Autori: S. Brkić, F. Skokić, N. Mladina, S. Nuhbegović, F. Ljuca
Referenca rada:
DOI: