Dubrovačka deklaracija o zdravstvenoj zaštiti školske djece i mladih u Europi

Mi, predstavnici organizacija članica Europske unije za školsko i sveučilišno zdravlje i medicinu (EUSUHM), okupljeni u Dubrovniku, Hrvatska, sudionici 13. europskog kongresa EUSUHM, pod naslovom "Zdrava mladost – ulaganje u budućnost", održanog 12. – 15. listopada 2005, držimo sljedeće... ...
1. Zdravstvena zaštita školske djece i mladih – priča o uspjehu duljem od 100 godina
Od početka organizirane zdravstvene zaštite školske djece i mladih u Europi, prije više od 100 godina, došlo je do bitnih promjena u epidemiološkim pokazateljima zdravstvenih problema u djetinjstvu i adolescenciji. Programi zdravstvene zaštite školske djece i mladih osmišljeni tijekom prošlih desetljeća, usmjereni su ka sprječavanju, ranom i pravodobnom tkrivanju bolesti te prikladnom liječenju mladih i znatno su pridonijeli smanjenju smrtnosti i pobola u toj dobnoj skupini. Programi promicanja zdravlja, sustavno provođenje cijepljenja i sistematskih pregleda, praćenje rasta i razvoja te otkrivanje poremećaja u školskoj dobi, samo su neki od primjera koji se pripisuju pozitivnom djelovanju školske medicine u poboljš anju zdravlja mladih u Europi. Zdravstvena zaštita školske djece i mladih umnogome pridonosi da mladi ljudi ostvare svoj puni potencijal na fizičkoj, kognitivnoj, emocionalnoj i psihosocijalnoj razini.
2. Povećavaju se zdravstvene nejednakosti u djetinjstvu i adolescenciji
Djeca i adolescenti koji danas žive u europskom prostoru, više nego ikad uživaju u boljoj prehrani, zdravlju i razvoju, premda postoje znatne nejednakosti među zemljama, koje se čak i produbljuju. Te se nejednakosti također povećavaju unutar pojedinih zemalja. Posebice se to odra- žava na obitelji s djecom i adolescentima, kojima je i dalje otežan pristup kvalitetnim uslugama i službama, informacijama, obrazovanju, zadovoljavajućem stambenom prostoru i primjerenoj prehrani. Osobito su ugrožene socijalno zapostavljene i marginalizirane skupine. Zdravstvene nejednakosti, kao i nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti pojedinih skupina, utječu na društvenu podijeljenost i pridonose društvenoj nestabilnosti.
(SZO, Dokument EURO/06/05, Copenhagen, Buchurest, 12. rujna 2005.) (Bangkokška povelja o promicanju zdravlja u svjetskoj globalizaciji, 6. globalna konferencija o promicanju zdravlja, Bagnkok, Thailand, 11. kolovoz 2005.)
3. Novi zdravstveni prioriteti izazov su 21. stoljeća Zdravlje valja definirati kao "stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao puku odsutnost bolesti i nemoći".
(Preambula Statuta Svjetske zdravstvene organizacije usvojena na Međunarodnoj konferenciji o zdravlju, New York, 19. - 22. lipnja 1946.; potpisana 22. srpnja 1946. od strane predstavnika 61 države (Službeni arhiv Svjetske zdravstvene organizacije, br. 2, str. 100) koja je stupila na snagu 7. travnja 1948.) Zbog važnih društvenih promjena u posljednjim desetljećima u gotovo svim zemljama europskog prostora, uočene su znatne promjene zdravlja djece i mladih povezane s ponašanjem i navikama. To je dovelo do novih zdravstvenih problema, kao što su povećana učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilost, poremeć aji hranjenja, tinejdžerska trudnoća, spolno prenosive infekcije, te zdravstveni problemi prouzročeni uporabom duhana, alkohola i drugih droga.
Danas je opće prepoznato da mnogi poremećaji koji se pojavljuju u odrasloj dobi imaju svoje polazište u djetinjstvu. Povećana učestalost mnogih psihijatrijskih problema, kao što su depresija i suicidalno ponašanje, znatno se povećava u adolescenciji.
Tijekom prošlog desetljeća znatno se povećao broj novodijagnosticiranih problema ponašanja u djece, kao što su npr., "nedostatak pažnje i hiperaktivni poremeć aji " i "autizam i slični poremećaji". Rano otkrivanje početnih znakova tih zdravstvenih problema trebalo bi imati za posljedicu ranije postavljanje dijagnoze i liječenje, što bi pridonijelo boljoj prognozi bolesti i zdravlju djece.
Također se sve više prepoznaje važnost potrebe uključivanja djece i adolescenata s posebnim potrebama u organiziranu zdravstvenu zaštitu i edukaciju.
4. Zdravstvena zaštita školske djece i mladih - Školska medicina mora dobiti najviši politički prioritet Imajući na umu opisane epidemiološ ke trendove, zdravlje djece i adolescenata mora dobiti najviši prioritet u svim zemljama europskog prostora. Politička je obveza svake zemlje da organizira primjerenu zdravstvenu zaštitu mladih. To je također i obveza čitavog društva (vlada, civilnog društva i privatnog sektora) koja ni u kojem slučaju ne smije biti podređena zakonima slobodnog tržišta. Promicanje zdravlja i samoosvješćenje moraju biti temelj zdravstvene zaštite mladih. Mladi ne smiju biti samo puki primatelji zdravstvenih informacija, već aktivni sudionici u promicanju zdravlja. (Ottawa Povelja o promicanju zdravlja, Prvi međunarodni kongres o promicanju zdravlja, Ottawa, 21. studenog
1986., WHO/HPR/HEP/95.1) 5. Zdravstvena zaštita školske djece i mladih - Školska medicina mora biti organizirana bez ograničenja Sukladno "Konvenciji o pravima djeteta" zdravstvena zaštita školske djece i mladih mora biti organizirana na razini primarne zdravstvene zaštite i treba imati sljedeća obilježja: povjerljivost, besplatnost i otvorenost, a istodobno mora biti pristupačna djeci, adolescentima i njihovim roditeljima.
(Konvencija o pravima djeteta usvojena je i upućena na potpisivanje, ratifikaciju i prihvaćanje prema rezoluciji Glavne skupštine br. 44/25 od 20. studenog 1989.)
6. Škola je idealno okružje za provođenje zdravstvenih programa među djecom i adolescentima Zdravstvena zaštita školske djece i mladih mora se temeljiti na školi kao okružju u kojem djeluje, što znači da mora postojati potreba za snažnom povezanošć u između zdravstvene službe i škole. Škole su idealno okružje za promicanje zdravlja i omogućavaju, obzirom na dostupnost populacije, provođenje zdravstvene zaštite i preventivnih programa za djecu i adolescente.
7. Školska medicina utemeljena na dokazima mora imati polazište u rezultatima znanstvenih istraživanja Školska medicina mora biti utemeljena na dokazima u onoj mjeri kolika je dostupnost znanstvenih dokaza. Kada to nije moguće, istraživački programi moraju biti inicirani i podupirani od vlade, kako bi se prikupili dokazi prije donošenja odluka o reformi zdravstvene zaštite.
8. Potrebni su visokokvalificirani stručnjaci specijalizirani za područje školske medicine Za pružanje zdravstvene zaštite školskoj djeci i mladima potrebni su požrtvovni i kompetentni stručnjaci. Postoji potreba i za specifičnim poslijediplomskim programom usavršavanja iz školske medicine, osobito za školske liječnike i školske sestre. Organizacije članice Europske unije za školsko i sveučilišno zdravlje i medicinu (EUSUHM) (15. listopada 2005.):
Nizozemsko udruženje za zdravstvenu zaštitu mladih (Nizozemska)
Britanska federacija za zdravlje u edukaciji (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Savezno udruženje liječnika javnog zdravstva Njemačke (Njemačka)
Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Hrvatski liječnički zbor (Hrvatska)
Finsko udruženje za školsku i adolescentnu medicinu (Finska)
Finska studentska zdravstvena zaklada (Finska)
Flamansko znanstveno društvo za zdravstvenu zaštitu mladih (Flandrija, Belgija)
Mađarsko József Fodor društvo za školsko zdravlje (Mađarska)
Makedonska udruga za školsku i sveu- čilišnu medicinu (Makedonija)
Švicarska skupina školskih liječnika (Podskupina Švicarskog javnog zdravstva) (Švicarska)
Slovensko društvo za školsku i sveučiliš nu medicinu (Slovenija)
Služba za zdravstvenu zaštitu studenata, Zaklada za studentski život u Oslu (Norveš ka)