Prijemosnica tradicionalne pedijatrije prema novim izazovima

VII. Kongres Hrvatskoga pedijatrijskog društva
Osijek, 5.-7. listopada 2006.
Svake druge godine pedijatrijski kongresi prilika su ne samo za susret već i za izmjene iskustava i uspostave suradnje pedijatara iz cijele naše zemlje. Brojnost i aktualnost prezentiranih tema, kakvoća izlaganja, a nadasve tradicionalno gostoprimstvo domaćina iz područja Slavonije, privlače veliki broj sudionika, ne samo iz Hrvatske već i iz susjednih zemalja. Ove je godine kongres Hrvatskoga pedijatrijskog društva (HPD) održan u Osijeku od 5.-7. listopada. Kongresu se već tradicionalno, šesti put zaredom, pridružuje i Pedijatrijsko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara. O velikom zanimanju pedijatara i medicinskih sestara koje rade s djecom govori iznimno veliki broj prijavljenih i prezentiranih radova, s oko 450 sudionika iz naše zemlje, susjednih zemalja i pozvanih predavača iz SAD-a, Njemačke, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Kroz plenarna predavanja, usmena priopćenja i postere u liječničkom dijelu je održano 250 izlaganja, a u sestrinskom 79. Svojim pokroviteljstvom radu Kongresa priključio se i ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. D r a g a n P r i m o r a c . Uoči svečanog otvaranja Kongresa održan je sastanak Upravnog odbora HPD-a, na kojem je prihvaćena odluka Natječajne komisije HPD-a da se ovogodiš nja nagrada "Ernest Mayerhofer" dodijeli mr. sc. dr. R o m a n i G j e r g j a J u r a š k i iz Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice“ za rad pod naslovom „Knowledge and use of folic acid in Croatian pregnant woman - a need for health care education initiative“ objavljen u časopisu Reproductive Toxicology, dok je nagrada "Radovan Marković" pripala mladom autoru iz Splita, mr. sc. dr. J o š k u M a r k i ć u , za rad pod naslovom „High incidence of glucose-6-phospate dehydrogenase deficiency in Croatian Island Isolate: example from Vis island“ objavljenom u časopisu Croatian Medical Journal. Nagrade su uručene autorima prilikom svečanog otvaranja Kongresa. Posljednjih godina suočavamo se s nedostatkom stručnih i znanstvenih radova mladih autora za konkurenciju u nagradama HPD-a, pa bi sve sredine, a posebno klinič ke, trebale više poticati mlade liječnike na objavljivanje radova. Na svečanom otvaranju Kongresa, osim pozdravnih riječi i izraza dobrodoš lice, svoje su mjesto našla i djeca kojoj je neposredno namijenjen ovaj Kongres, te su nam se predstavila svojim živahnim i razigranim programom, prenoseć i poruku kako je baš kreativno dječje stvaralaštvo nedjeljivo od pedijatrijske svakodnevice.
Za glavne teme Kongresa izdvojena su dva područja: Intenzivno liječenje i hitna stanja u pedijatriji, a kao druga tema Utjecaj okoliša na zdravlje i rast djeteta. U okviru prve teme prikazana su iskustva o stanju i organizaciji intenzivnog liječenja u Hrvatskoj, potom je održano predavanje o traumi glave u djece, o dugotrajnoj izvantjelesnoj oksigenaciji u djece (ECMO), o njihovu prijevozu u Jedinicu intenzivnog liječenja KB Split te ARDS u djece. Na području intenzivne pedijatrijske skrbi velik je i osebujan trag ostavio i naš kolega dr. sc. M i l j a n G a z d i k, kojeg smo se s pijetetom podsjetili, odajući mu priznanje za njegov samozatajan dugogodišnji rad. Drugi dio plenarnih predavanja vezan za intenzivno liječenje djece bio je vrlo bogat i sadr- žajan, orijentiran prema hitnim stanjima u neonatalnoj medicini: liječenju i preživljavanju djece vrlo male porođajne mase, dugotrajnoj mehaničkoj ventilaciji u djece, intrahospitalnom transportu vitalno ugroženog djeteta, bodovnom sustavu u jedinicama intenzivnog liječenja, o sepsi novorođenčeta, provedbi eksplantacijskog programa u JIL-u KB Split, o prenatalnoj dijagnostici te o važnosti oteretnih lumbalnih punkcija u prevenciji nastanka hidrocefalusa u novorođenčadi.
Uvodnim predavanjem u sklopu druge teme Kongresa Zaštita okoliša-zaštita zdravlja djece, predsjednik HPD-a prof. dr. sc. J o s i p G r g u r i ć upozorio je na važnost brojnih okolišnih čimbenika koji utječu na djetetovo zdravlje još prije rođenja i na to da se tom problemu još i sad ne posvećuje dovoljno pozornosti, posebno u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju, a taj će se problem neminovno sve više nametati kao jedan od prioriteta u sveukupnoj zaštiti zdravlja. U okviru ove teme predstavljen je program on-line edukacije o utjecaju okolišnih čimbenika na djetetovo zdravlje (tzv. KSOHIA project), kao i rezultati studija EUROCAT-a o praćenju utjecaja okoliša na nastanak prirođenih mana u Europi. Posebno je zanimljiva i izazovna bila tema o sigurnosti pitkih voda u Republici Hrvatskoj, gdje je naglašeno kako smo još i sad zemlja s brojnim izvorima zdrave i sigurne pitke vode. Izložene su teme o antioksidansima u majčinom mlijeku i polikloriranim organskim spojevima. Posebno je dojmljivo bilo izlaganje skupine autora, naših kolega iz Vukovara, koji su temom o vukovarskoj djeci u Domovinskom ratu i poraću podsjetili na stradanja i traume djece, koje ih na svojevrstan način prate i danas, te pokazali kako ljudski i stručno, zajedno s malim stradalnicima, s velikim srcem i znanjem, ne prestaju skrbiti o njihovim brojnim psihičkim, fizičkim i socijalnim patnjama. S jedne strane tema intenzivne skrbi u pedijatriji, a s druge utjecaj ekologije i okolišnih čimbenika na djetetovo zdravlje, na prvi pogled nespojive, ipak imaju zajedničku poveznicu. I jedno i drugo područ je su područja budućnosti, u prvom slučaju razvojem tehnologije i novih metoda skrbi, praćenja i liječenja, a u drugom ulaganjem u brigu o okolišu koji valja sačuvati zdravim, kako bi budući naraštaji djece bili što manje izloženi njegovim štetnim čimbenicima.
Svako je subspecijalističko društvo predložilo teme za plenarna izlaganja, prema njihovoj aktualnosti i važnosti. Tako su održana izlaganja o prenatalnoj dijagnostici oštećenja mozga, o enzimskom nadomjesnom liječenju, o programu praćenja neurorizične djece, o registru prirođenih srčanih grješaka, o kliničkim i patohistološkim karakteristikama bubrež nih bolesti u djece dokazanih biopsijom, o povezanosti virusnih respiracijskih infekcija i astme, o stranim tijelima donjih dišnih putova, o kompletnom obliku zajedničkog AV kanala u djece s Downovim sindromom, o gastroparezi u djece, o TBC-u u djece u mladeži, o transplantaciji jetre u djece te o današnjim mogućnostima liječenja zloćudnih bolesti u djece. Spektar održanih predavanja upućuje na to da smo u današnje vrijeme prema brojnosti, aktualnosti i prikazivanju tematike vrlo blizu europskim i svjetskim trendovima i promišljanjima, što je dobar pokazatelj naših nastojanja u praćenju tendencija u pedijatriji i njihovoj primjeni u svakodnevnu praksu.
U drugome dijelu Kongresa pojedina subspecijalistička društva izložila su najznač ajniju problematiku u svome područ ju, iznoseći vlastita iskustva i nova svjetska znanja i postavke. Istaknuta su bila izlaganja u okviru okruglog stola o retinopatiji u nedonoščadi, o epidemiologiji, probiru, dijagnostici i liječenju, s konstruktivnim prijedlozima radne skupine za nacionalne smjernice ROP-a. Suvremenosti u dječjoj kirurgiji privukle su zamjetljiv broj dječjih kirurga i srodnih specijalnosti za okrugli stol na kojem se raspravljalo o kirurško-pedijatrijskom problemu krvarenja iz probavnog sustava, diferencijalnoj dijagnozi krvarenja nadbubrežne žlijezde u novorođ enčadi te incidenciji polipa debelog crijeva.
Bez obzira na veliki broj subspecijalistič kih društava i prezentiranih tema, ovaj način potiče bolju suradnju između pedijatara koji se u našoj zemlji bave istim subspecijalističkim područjem. S druge strane, treba podržavati i sveobuhvatni pristup djetetu i sintezu znanja u svim pedijatrijskim subspecijalnostima, jer je to optimalan put unapređenja sveukupne kvalitete skrbi za dijete. Medicinske sestre su se također predstavile velikim spektrom predavanja u obje kongresne teme. U okviru teme Ekologija i dijete održana su izlaganja o utjecaju duhanskog dima na dijete, o sestrinskoj skrbi novorođenčeta s apstinencijskim sindromom, o zbrinjavanju majki ovisnica, o terapijskom jahanju, o zlostavljanju djeteta, o utjecaju hospitalizacije na djetetov psihički razvoj, o analizi izvora stresa na radnome mjestu, o alergiji na lijekove. Sestrinska izlaganja u okviru hitnih stanja u pedijatriji i slobodnih tema potvrdila su da su i medicinske sestre u svojoj edukaciji, elokventnosti i svakodnevnom radu jednako uspješni partneri specijalistima u zbrinjavanju malih bolesnika.
Prilikom svečanog zatvaranja Kongresa izneseni su zaključci sa smjernicama o načinima ostvarivanja zakona i nacionalnih dokumenata za dobrobit djece. Prema Zakonu o Zdravstvenoj zaštiti što ga je izglasao Hrvatski Sabor 2003. godine, zdravstvenu zaštitu djece na primarnoj razini trebali bi obavljati specijalisti pedijatrije, ali činjenice upućuju na to da je samo 50% djece na terenu u skrbi pedijatara, te da nedostaje 85 pedijatrijskih timova. Ne počne li se s osposobljavanjem novih pedijatara, za pet godina stanje će biti još lošije, pa će nedostajati dodatnih 20% pedijatara, što bi se moglo negativno odraziti na kakvoću zdravstvene zaštite djece.
U tom smislu Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece od 2006.-2012. godine zalaže se za popunjavanje timova zdravstvene službe za zaštitu djece, kako bi se osigurao jednak pristup i kakvoća zdravstvenih usluga za svu djecu. Planira se odobriti najmanje 25 novih specijalizacija na godinu za primarnu zdravstvenu zaštitu, uspostaviti sustav koordinacije zdravstvene zaštite djece radi bolje kakvoće njihova zdravlja te uvesti Zdravstvenu knjižicu djeteta za svu djecu u Republici Hrvatskoj od rođenja do 18. godine života. Uvođenje Zdravstvene knjižice djeteta bit će popraćeno donošenjem Pravilnika o Zdravstvenoj knjižici djeteta, edukacijom zdravstvenih djelatnika za njenu primjenu te koordinacijom uvođenja i evaluacije njene primjene. Konkretizirane su aktivnosti u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti djece, gdje se posebno naglašava razvoj primjerenih oblika institucionalno-zdravstvenog zbrinjavanja djece, između ostalog provođ enje „Deset koraka do uspješnog dojenja“ u rodilištima Republike Hrvatske, intenziviranje aktivnosti programa „Dječji odjeli-prijatelji djece“ te osnivanje dnevnih bolnica u pedijatriji.
Veliki izazov u tercijarnoj zdravstvenoj skrbi bit će razvoj centara izvrsnosti, koji bi u stručnom i tehnološkom smislu trebali biti na razini europskih standarda. Zaključci Kongresa predstavljat će svojevrsne smjernice rada i nastojanja pedijatara na primarnoj i na kliničkoj razini u predstojećem razdoblju, ali i svojevrsnu poruku javnosti koja bi trebala prepoznati negativne demografske trendove i podr- žati bolju organizaciju zdravstvene zaštite djece, prije svega ulaganjem u ljudske i materijalne resurse.
U stručnom i u društvenom segmentu i ovaj će Kongres biti događaj koji ćemo dugo pamtiti, prije svega po velikom zanimanju i brojnosti tema iz svih subspecijalistikih područja i nastojanju da se njeguje jedinstven pristup djetetu kao cjelovitom biću od rođenja do odrastanja.
Dr. sc. Zora Zakanj,
specijalistica pedijatrije
tajnica Hrvatskoga pedijatrijskog društva