XII. Simpozij Hrvatskoga društva za pedijatrijsku pulmologiju Dubrovnik, 27.-28. ožujka 1998

Hrvatski pedijatrijski pulmolozi sastali su se ove godine u Dubrovniku. Uz stalnog organizatora, Hrvatsko društvo za pedijatrijsku pulmologiju, ovaj put je suorganizator bio Odjel za dječje bolesti Opće bolnice Dubrovnik kao mjesni organizator skupa, na čelu s dr. <%15>Marijom Radonić<%0>. Pokrovitelji Simpozija bili su Dubrovačko-neretvanska županija i Poglavarstvo grada Dubrovnika. Simpozij je, uz međunarodno učešće, održan u kongresnim prostorijama Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta. Uz okupljene domaće stručnjake, u radu skupa aktivno je sudjelovao i dr. <%15>Dino Faraguna<%0>, pedijatar gastroenterolog iz Trsta, istaknuti stručnjak na području cistične fibroze. Prvi dan Simpozija u cjelosti je bio posvećen glavnoj temi sastanka cističnoj fibroz i najčešćoj letalnoj hereditarnoj bolesti indoeuropskog stanovništva. Nakon uvodnih razmatranja predsjednika društva, prof. dr. sc. <%15>Vladimira Ahela<%0> slijedilo je zanimljivo predavanje dr. Faragune o aktualnim dostignućima i dilemama kako u dijagnostici, tako i u sprovođenju neonatalnog probira cistične fibroze. Istaknuo je značajnu razliku učestalosti pojedinih mutacija CFTR-a među populacijama različitih talijanskih regija, kao i problem njihove slabe korelacije s kliničkom ekspresijom plućnih komplikacija. Na navedenu problematiku nadovezala se grupa autora na čelu s dr. <%15>Darkom Richterom<%0>, koja je iznijela zapažanja o genotipskim varijantama CTFR-a u Hrvatskoj. Doc. dr. sc. <%15>Vojko Rožmanić<%0> osvrnuo se na multidisciplinarni pristup u liječenju djece s cističnom fibrozom, zahvaljujući kojemu se prosječna dob njihova preživljavanja pomakla daleko u treću dekadu života. O liječenju gastrointestinalnih smetnji govorio je doc. dr. sc. <%15>Mladen Peršić<%0>. Između ostaloga, iznio je zanimljiva zapažanja o pozitivnoj korelaciji nutritivnog statusa i plućne funkcije u takve djece. Specifični segmenti liječenja respiratornih komplikacija cistične fibroze bili su tema daljnja tri izlaganja: prim. mr. sc. dr. <%15>Dagmar Löffler – Badžek<%0> govorila je o antibiotskoj terapiji, a grupe autora iz Rijeke (<%15>Ahel / Rožmanić / Banac<%0>) i Zagreba (<%15>Tješić – Drinković / Kelečić / Richter<%0>) izvjestile su o zadovoljavajućem terapijskom učinku rekombinantne humane DNK-aze u praćenih vlastitih bolesnika. Slijedilo je nekoliko tipičnih prikaza pacijenata i izlaganje dr. <%15>Richtera<%0> kojim je potaknuo na razmišljanje o eventualnom razvoju programa presađivanja pluća u Hrvatskoj. Prvi dan zaključena je komstruktivna rasprava o navedenim izlaganjima. Drugo jutro Simpozija bile su na programu slobodne teme prevladavala je uvijek akutalna problematika dječje astme U okviru te teme raspravljalo se o još uvijek nedovoljno jasnim smjernicama glede doziranja i dužine primjene inhalacijskih kortikosteroida ( Richter i sur.), o ulozi fizikalne terapije ( Narančik – Gjurović<%0> i sur.), o epidemiološkim as<->pektima (<%15>Aberle i sur.) i o rezultatima trajnog praćenja populacije astmatičara kao važnog pokazatelja uspješnosti naše dugoročne terapijske strategije (<%15>Matika – Šetić / Kavurić – Hafner<%0>). Mjereći otpor dišnih puteva okluzijskom metodom, dr. <%15>Radonić<%0> i sur. pokazali su da se radi o jednostavno izvedivom funkcionalnom pluć<->nom testu komplementarnom spirometriji, što poglavito ima značaj kod djece koja još nisu dobro ovladala manevrom forsiranog izdisaja. Od ostalih tema valja svakako istaknuti zanimljiv i poučan prikaz o dispneji dojenčadi kao vodećem simptomu nekih anomalija velikih krvnih žila (<%15>Čičak<%0> i sur.). Raspravljalo se i o učestalosti infekcija u bronhoopstruktivnom sindromu (<%15>Dragišić – Ivulić<%0>i sur.), o efikasnosti makrolida u liječenju pneumonija (<%15>Verona<%0> i sur.), te o interdisciplinarnom pristupu u dijagnostičkom postupku kod proširenog medijastimuna (<%15>Gunek<%0> i sur.). Na kraju, grupe autora iz Zagreba (<%15>Raos<%0>i sur.) i Splita (<%15>Pavlov<%0>i sur.) iznijele su svoja bronhoskopska iskustva.