Antropometrijske izmjere stopala u rastu

Ovo istraživanje je prvi dio predviđene prospektivne transverzalne studije. U pilot-istraživanju ispitano je 1602-je djece. Istraživanje je bilo potrebno provesti da bi se utvrdila veličina uzorka za objektivno generaliziranje rasta stopala. Detaljno su analizirane distribucije izmjerenih veličina stopala u 32 dobno spolne skupine (dječaci: dobne skupine od 1 do 16 godina, djevojčice: dobne skupine od 1 do 16 godina). Distribucije ispitivanih veličina stopala u pojedinim spolno dobnim skupinama testirane su Kolmogorov-Smirnovljevim testom na normalnost. Većinom su distribucije izmjerenih veličina stopala, kao i visina, težina i broj cipela, u ispitivanim dobno spolnim skupinama ispitanika slijedile normalnu (Gausovu) raspodjelu. Kolmogorov-Smirnov test je pokazao da normalnu distribuciju nisu slijedile sljedeće distribucije: opseg donožja – dječaci: 1 godina, djevojčice: 1, 2, 11 godina; opseg peta - dječaci: 1 godina; širina donožja – dječaci: 8 godina; širina pete – dječaci: 10 godina; visina donožja – dječaci: 10 godina, djevojčice: 2 godine; visina palca – dječaci: 9, 10, 11 godina, djevojčice: 2, 11, 15 godina; visina ispitanika – dječaci: 1, 11 godina, djevojčice: 2, 6 godina; težina ispitanika – dječaci: 7, 8, 15 godina, djevojčice: 1, 2, 9, 12 godina; broj cipele – dječaci: 10, djevojčice: 1, 2, 12, 15 godina. Nisu nađene statistički značajne razlike između desnog i lijevog stopala u pojedinim spolno dobnim skupinama. Dobiveni otkloni od normalne distribucije u pojedinim spolno dobnim skupinama mogu se tumačiti malom veličinom uzorka u pilot-istraživanju. Utvrđen je varijabilitet istraživanih parametara i broj ispitanika za svaku dobno spolnu skupinu, pa će uzorak od 150-ero ispitanika u svakoj spolno dobnoj skupini biti dostatan za objektivno generaliziranje rasta stopala. UVOD

Čovječje stopalo je složeni definirani geometrijski oblik, koji je rezultat raznih anatomskih razlika. Stopalo u rastu ima svoje specifičnosti, mijenja svoj oblik i proporcije u pojedinim fazama rasta i razvoja i prilagođava se funkciji (1, 2). Oblik stopala uvjetuje i način hoda, kao što i hod uvjetuje oblik stopala. Od velike je važnosti spoznaja razlika veličine stopala koje nalazimo u pojedinim dječjim dobnim skupinama. Visina nožnog svoda može biti viša ili niža od normalnog prosječnog svoda, a isto tako i peta može biti različite širine, dok prsti mogu biti kraći i zdepastiji, duži i tanji. Stezanje i rastezanje stopala pod opterećenjem ovisi o trajanju opterećenja, o konstituciji pojedinca, njegovoj dinamičkoj snazi muskulature i čvrstoći ligamentarnog aparata. Do danas u nas nisu provedena istraživanja antropometrije stopala u rastu, pa stoga i ne postoje temelji za izradu standardne tabanice za dječju populaciju u Hrvatskoj. Dužina i širina stopala, visina prstiju, opseg prstiju, pete i rista, širina petnog dijela služe za izradu standardizirane tabanice (3, 4, 5) Postojeći standardi ne odgovaraju veličini i obliku stopala naše populacije. Dužina stopala uzima se kao osnovna mjerna jedinica koja omogućava praćenje rasta stopala. Stopalo raste jednakomjerno do 13. godine života kod djevojčica, a kod dječaka do 15. godine, a zatim brže kod dječaka. Kratka stopala su relativno šira nego duža (2). Svrha rada je utvrditi varijabilitet istraživanja parametara. Na osnovi ocjene varijabilnosti istraživanja parametara utvrdit će se veličina uzorka dostatnog za objektivno generaliziranje rasta stopala.

ISPITANICI I METODE

Istraživanje je provedeno na 1602-je djece u zagrebačkim vrtićima (podsljemenska zona, centar grada, Novi Zagreb, Zaprešić) i školama, u ortopedskoj ambulanti Klinike za dječje bolesti Zagreb i u gradu Trogiru. U obrazac koji je za tu svrhu izrađen uneseni su podatci: ime i prezime ispitanika, godina rođenja, mjesto rođenja, visina i težina ispitanika, broj cipele, porođajna težina i dužina, oblik stopala, dužina stopala, širina donožja, širina pete, visina donožja, opseg pete, opseg rista, opseg donožja, visina pete. Distribucija ispitanika prema dobi prikazana je u tablici 1. Na temelju kliničkog pregleda stopala evidentirane su deformacije i oblik stopala. U mjerenju se služilo kliznim šestarom i vrpcom za mjerenje. Distribucije ispitivanih veličina stopala u pojedinim spolno dobnim skupinama testirane su Kolmogorov-Smirnovljevim testom na normalnost. Za statističku obradu primijenjena je programska Statistica 6.0

R e z u l t a t i i s t r a ž i v a n j a

Detaljno su analizirane distribucije izmjerenih veličina stopala u 32 dobno spolne skupine (dječaci: dobne skupine od 1 do 16 godina, djevojčice: dobne skupine od 1 do 16 godina). Dobne skupine su definirane na sljedeći način: 1 godina = od 1 godine do 1 godine + 6 mjeseci; 2 godine = od 1 godina + 7 mjeseci do 2 godine + 6 mjeseci, 3 godine = od 2 godine + 7 mjeseci do 3 godine + 6 mjeseci, itd. Posebice je analizirana dužina desnog i lijevog stopala u dječaka i djevojčica (tablica 2 i 3). Distribucije ispitivanih veličina stopala u pojedinim spolno dobnim skupinama testirane su Kolmogorov-Smirnovljevim testom na normalnost. Većinom su distribucije izmjerenih veličina stopala, kao i visina, težina i broj cipela, u ispitivanim dobno spolnim skupinama ispitanika slijedile normalnu (Gausovu) raspodjelu. Kolmogorov-Smirnovljev test je pokazao da normalnu distribuciju nisu slijedile sljedeće distribucije: opseg donožja – dječaci: 1 godina, djevojčice: 1, 2, 11 godina; opseg peta - dječaci: 1 godina; širina donožja – dječaci: 8 godina; širina pete – dječaci: 10 godina; visina donožja – dječaci: 10 godina, djevojčice: 2 godine; visina palca – dječaci: 9, 10, 11 godina, djevojčice: 2, 11, 15 godina; visina ispitanika – dječaci: 1, 11 godina, djevojčice: 2, 6 godina; težina ispitanika – dječaci: 7, 8, 15 godina, djevojčice: 1, 2, 9, 12 godina; broj cipele – dječaci: 10, djevojčice: 1, 2, 12, 15 godina. U pojedinim spolno dobnim skupinama nisu nađene statistički značajne razlike između desnog i lijevog stopala. Distribucija oblika stopala prikazana je na tablicama 4 i 5. Dobiveni otkloni od normalne distribucije u pojedinim spolno dobnim skupinama mogu se tumačiti malom veličinom uzorka u pilot- istraživanju.

RASPRAVA

Ovo istraživanje prvi je dio predviđene prospektivne transverzalne studije. Željeli smo dobiti odgovor na pitanje o tome koliki je uzorak potreban po pojedinim spolno dobnim skupinama koji će biti objektivan za generaliziranje rasta stopala. U pilot-istraživanju ispitano je 1602-je djece. Ovim istraživanjem nije se moglo utvrditi koliki je stvarni postotak deformacija stopala koje bi izravno utjecale na antropometrijska mjerenja. Dječje stopalo mijenja oblik i proporcije u pojedinim fazama rasta i razvoja. Kada dijete prohoda, počinje proces adaptacije stopala na opterećenje, tako da se između ostalog postupno gubi i masno tkivo na stopalima, a oblik stopala sa svojim svodovima dolazi sve više do izražaja da bi konačno oblikovanje završilo sa završetkom rasta. Različitosti oblika stopala uvjetovani su anatomskim razlikama. Visina svoda, peta, prstiju i dužina stopala najupadljiviji su dijelovi stopala i daju njegov vanjski izgled. Prema dužini prstiju određuje se oblik i tip stopala, koji može biti:egipatski, kvadratni (polinezijski) i grčki. Kod egipatskog stopala najduži je palac, a zatim slijede po dužini drugi, treći, četvrti i peti prst. To je najčešći oblik stopala. Kod kvadratnog stopala palac i drugi prst su jednake dužine, a zatim slijede treći., koji može biti jednake dužine kao palac i drugi prst, pa četvrti, a peti. prst je kraći od četvrtog. U oko 20% populacije nalazimo ovaj tip stopala. O grčkom tipu stopala govori se onda kad je palac kraći od ostalih prstiju.

Istraživanje koje je provedeno u Hrvatskoj na 500 ispitanika u odrasloj dobi, na slučajno izabranom uzorku, pokazalo je da samo 21% ispitanik ima zdravo stopalo, da 90 % ispitanika ima egipatski tip stopala, a 10% grčki (6). Rezultati našeg istraživanja pokazali su da je egipatski tip stopala najčešći (95,2% dječaci i 94,7% djevojčice), a grčki tip stopala i kod dječaka i djevojčica zastupljen je u 4,7% ispitanika, dok je kvadratno stopalo nađeno u 0,1% ispitanika. Zastupljenost tipova stopala vrlo je važna radi konstrukcije odgovarajućih kalupa u izradi dječje cipele.
Da bi se izradila dobra, funkcionalna, ergonomska dječja cipela, treba izraditi tabanicu, na temelju koje će se izraditi kalup koji čini osnovu za proizvodnju cipele. Mjere za izradu tabanice dobivaju se iz dužine stopala i širine prstiju. Za izradu kalupa i druge mjere stopala su važna, isto kao visina rista i opseg prstiju. Stoga je važno dobiti dobiti prosječne mjere stopala u dječjoj dobi naše populacije, na temelju kojih će se moći izraditi nacionalna tabanica. Ovo je istraživanje i provedeno zato da bi se statistički utvrdilo na kolikom je uzorku djece u svakoj dobno spolnoj skupini od prve do šesnaeste godine potrebno izmjeriti stopala. Utvrđen je varijabilitet istraživanih parametara i broj ispitanika za svaku dobno spolnu skupinu. Kako većinom izmjerene veličine stopala slijede normalnu distribuciju, to će povećanje uzorka na 150-ero ispitanika u svakoj spolno dobnoj skupini biti dostatno za objektivno generaliziranje rasta stopala.

LITERATURA

1. Stracker O.Der Kinderfuss und seine Beschuhung. Archiv orthop Unfall-Chir 1960;52:390-412.
2. Debrunner HU. Wachstum und Entwicklung des Fusses beim Jugendlichen , Ferdinand Enke, Verlag, Stuttgart 1965, 3.
3. Heidenger F,Kurz B, Diebschlag W. Einsatzmoglichkeiten eines Druckverteilungsmessgerates zur antropometrischen und orthopedischen Fussdatenerfassung. Z Orthop 1987;125:201-5.
4. Rose NE, Feiwell LA, Cracchiolo A. A method for measuring foot pressure using a high resolution, computerized insole senzos: the effect of heel wedges on plantar pressure distribution on the centre of force. Foot& Ankle 1992; 13:263-70.
5. Rizzi A, ranieri M, Palombo S at all. Anatomo-clinical study of postures using electronic baropodometer Riv It Biol Med 1996:16;131-3.
6. Irha E, Husić I, Živković O, Labaš M. Stopalo urbanog stanovništva. OP 90, Zbornik povzetkov, 1990; 32.