Utjecaj životnog stila mladih na količinu dnevno popijenog mlijeka

Kako bismo utvrdili utjecaj životnog stila na količinu dnevno popijenog mlijeka, proveli smo istraživanje na 465-ero učenika srednje škole u Trogiru. Upitnik o životnom stilu i prehrambenim navikama ispunilo je 328 djevojaka (15.78±1.19 godina) i 137 mladića (15.71±1.22 godina). Između mladića i djevojaka postojala je razlika u količini dnevno popijenog mlijeka (5.77±5.07, 3.61±3.56 dL, p<0.001). Više od 2 dL mlijeka pilo je 166 djevojaka (50.6%) te 88 mladića (64.2%) (χ2 = 7.12, p=0.005), a među njima je nađena razlika i u količini popijenog mlijeka (8.15±4.72, 5.89±3.56 dL, p<0.001). Kod djevojaka je preskakanje večere (n=205, 62.5%) utjecalo na količinu popijenog mlijeka (3.28±3.15, 4.19±4.17 dL, p=0.030). Među djevojkama koje preskaču doručak 73 (45.3%) ih je pilo više su od 2 dL mlijeka (χ2=5.81, p=0.011). Od djevojaka koje su se bavile športom 167 (83.5%) ih je pilo više od 1 dL (χ2 =3.83, p=0.036). Bavljenje izvanškolskim aktivnostima kod djevojaka (n=257, 78.4%) utjecalo je na unos mlijeka (3.81±3.78, 2.85±2.45 dL, p=0.049). Kod djevojaka je uspjeh u školi bio u korelaciji s količinom popijenog mlijeka (r=-0.109, p=0.027). Djevojke piju manju količinu mlijeka na dan u odnosu na mladiće. Životne i prehrambene navike različito djeluju na količinu popijenog mlijeka na dan kod mladića i djevojaka. Djevojke koje preskaču doručak i večeru, ne bave se športom i izvannastavnim aktivnostima, te imaju bolji školski uspjeh, rizične su skupine za smanjen dnevni unos mlijeka, pa je baš kod njih potrebno poduzeti preventivne mjere, osobito promicanje jutarnjeg i večernjeg mliječnog obroka UVOD

Tijekom mladenaštva dolazi do mnogih promjena u prehrambenim i životnim navikama, a količina dnevno popijenog mlijeka naglo se smanjuje, i to kod oba spola (1). Količina hranom unešenog kalcija u tom razdoblju brzog rasta i razvoja nedovoljna je za potrebe optimalnog rasta kostiju (2, 3).
Mlijeko je namirnica od goleme važnosti u ljudskoj prehrani. Ono je značajan glavni izvor kalcija (4), vitamina D, kalija, magnezija, a ponegdje i vitamina A (retinola) (5) , kao i konjugirane linoleinske kiseline (CLA), koja ima protukancerogena (6), imunostimulirajuća (7) i protuaterogena (8) djelovanja. Osim što pijenje mlijeka u mladenaštvu pozitivno utječe na čvrstoću i promjer kostiju u menopauzalnih žena (9), dokazano je da žene koje su pile manje mlijeka tijekom djetinjstva i mladenaštva u odrasloj dobi imaju manju vršnu koštanu masu i veći rizik od koštanih prijeloma (10). Osteoporoza praćena prijelomima važan je javnozdravstveni problem (11) čija se preventivna strategija sastoji poglavito od poticanja unosa mlijeka kod djece i mladih radi povećanja koštane mase (12), jer baš unos mlijeka tijekom djetinjstva i mladenaštva povoljno utječe na vršnu koštanu masu (13). Osim što je mlijeko najvažniji izvor kalcija, ono obiluje i bjelančevinama koje povećaju koncentraciju čimbenika rasta sličnom inzulinu I (ILGF-I) koji potiče rast i diferencijaciju hondrocita i osteoblasta te stvaranje koštanog matriksa i nastanak kolagena tipa I (14, 15). Hranom unešeni kalcij povoljno djeluje i na niz kroničnih bolesti i stanja: arterijsku hipertenziju (16), hipertrofiju srca, inzulinsku rezistenciju, metabolički sindrom X (17), debljinu (18), moždanu kap (19, 20), rak dojke (21), bubrežne kamence (22), otrovanje olovom (23), rizik od spontanih pobačaja ( 24) itd. Pijenje mlijeka dokazano smanjuje i rizik od karcinoma debelog crijeva (25).
Za mlade od 9-18 godina preporuka dnevnog unosa kalcija iznosi 1300 mg (26). Istraživanja su pokazala kako je, primjerice, u Velikoj Britaniji, unos kalcija kod populacije školske djece manji od preporučenih vrijednosti, osobito kod djevojaka (27). Osim toga, potrošnja mlijeka po domaćinstvu u Velikoj Britaniji se smanjuje iz godine u godinu (28). Jedna studija u Švedskoj pokazala je kako se u dobi između 17. i 21. godine značajno smanjuje unos mlijeka kod oba spola (29). Iako se u hrvatskim medijima sve češće ističe značenje mlijeka u zdravoj prehrani, pažljivim pretraživanjem domaće literature nismo našli rezultate studija koje opisuju čimbenike što utječu na naviku pijenja mlijeka kod hrvatske mladeži. Kako bismo utvrdili utjecaj životnog stila na količinu dnevno popijenog mlijeka, proveli smo ovo istraživanje na 465-ero učenika srednje škole u Trogiru. Hipoteza je bila kako na dnevni unos mlijeka kod mladih značajan učinak imaju njihov životni stil i prehrambene navike.

ISPITANICI I METODE

Ispitivana skupina adolescenata bili su svi učenici gimnazije i ekonomske škole u Trogiru, ukupno 517-ero. Učenika prvog razreda bilo je 128-ero, drugog 131, trećeg 130-ero i četvrtog 128-ero. Iz istraživanja je isključeno ukupno 52-je ispitanika (10-ero učenika prvog, 17-ero drugog, 11-ero trećeg i 14-ero učenika četvrtog razreda), i to zbog: izostanka iz škole (23-je ispitanika), nepotpuno danih podataka u anketi (24-ero ispitanika), te zbog odbijanja sudjelovanja u istraživanju (5-ero ispitanika). Tijekom travnja 2001. godine ukupno 465-ero učenika gimnazije i ekonomske škole u Trogiru (118-ero učenika prvog, 114-ero učenika drugog, 119-ero učenika trećeg i 114-ero učenika četvrtog razreda), ukupno 328 djevojaka (dobi 15.78±1.19 godina, medijan 15.83, raspon 13.31-18.10) i 137 mladića (dobi 15.71±1.22 godina, medijan 15.76, raspon 13.67-18.55), ispunilo je upitnik o životnom stilu i prehrambenim navikama. Nakon prikupljanja podataka, ispitanici su podvrgnuti antropometrijskim mjerenjima. Osnovne mjere ishoda za svakog ispitanika sastojale su se od izmjerene tjelesne visine (cm), tjelesne mase (kg), te od podataka prikupljenih upitnikom: spol (muški/ženski), nadnevak rođenja (dan, mjesec, godina), zadovoljstvo sadašnjom tjelesnom masom (da/ne), svakodnevno pušenje više od jedne cigarete na dan (da/ne), broj popušenih cigareta na dan, dijeta u trenutku ispunjavanja upitnika (da/ne), dnevna količina popijenog mlijeka (dL), uspjeh u školi (1-5), broj sati dnevno utrošen na gledanje televizije i/ili igranje kompjutorskim ili video igrama, izvanškolska športska aktivnost (da/ne), druge izvannastavne aktivnosti (da/ne), povremeno ili svakodnevno preskakanje obroka: doručka, ručka, večere (da/ne), tjedni broj konzumiranih fast-food obroka.
Izvedena mjera ishoda bila je indeks tjelesne mase (BMI) izračunat kao masa/ visina2 (kg/m2). Antropometrijska mjerenja ispitanika (tjelesna visina i masa) obavilo je uvježbano zdravstveno osoblje pomoću digitalne vage s visinomjerom (Secca 220, Hamburg, SR Njemačka), uz točnost od ±0.01 kg i ±5 mm. Rezultati su izraženi kao aritmetička sredina ± standardna devijacija. Normalnost raspodjele provjerena je Shapiro-Wilkovim W testom. Razlike između dvije skupine ispitanika testirane su Studentovim t testom za neovisne uzorke (s dvokračnom značajnošću). Povezanost među varijablama testirana je Pearsonovim ili Spearmanovim testom (jednokračne) značajnosti koeficijenta korelacije. Raspodjela između skupina testirana je χ2 testom (Fisherov egzaktni test), a značajnost je dana jednokračno.
Vrijednost p<0.05 smatrana je statistički značajnom.

REZULTATI

Promatrane skupine mladića i djevojaka značajno su se razlikovale po količini dnevnog unosa mlijeka (dL) (5.77±5.07, 3.61±3.56, p<0.001) (tablica 1).
Najmanje 1 ili više dL mlijeka na dan pilo je 264 (80.5%) djevojaka, te 119 (86.9%) mladića, što nije bila statistički značajna razlika među spolovima (χ2 = 2.64, p=0.067). Između skupina mladića i djevojaka koji su pili najmanje 1 ili više dL mlijeka na dan postojala je statistički značajna razlika u količini popijenog mlijeka (6.50±4.92, 4.36±3.47, p<0.001). Kad smo ispitanike podijelili na skupinu onih koji piju manje od 2 dL mlijeka i skupinu onih koji piju najmanje 2 ili više dL mlijeka na dan, onda je najmanje 2 ili više dL mlijeka pilo 166 djevojaka (50.6%), te 88 mladića (64.2%). Takva raspodjela među spolovima bila je statistički značajna (χ2 = 7.12, p=0.005). Skupine mladića i djevojaka koji su pili najmanje 2 ili više dL mlijeka na dan statistički su se značajno razlikovale u količini popijenog mlijeka (8.15±4.72, 5.89±3.56, p<0.001). Dob ispitanika i količina dnevno popijenog mlijeka nisu bili u statistički značajnoj korelaciji, ni u skupini djevojaka, ni u skupini mladića (raspodjele dobi ispitanika i dnevno popijenog mlijeka bile su normalne; Shapiro-Wilkov test, W = 0.88, p = 0.52; W = 0.76, p = 0.12).

Kod mladića, količina popijenog mlijeka bila je u statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s visinom (r= 0.184, p=0.023), te u značajnoj negativnoj korelaciji s BMI (r=-0.225, p=0.008) (slika 1). Kod djevojaka nije postojala statistički značajna korelacija između promatranih antropometrijskih obilježja i dnevne količine popijenog mlijeka. Između skupina djevojaka koje piju i koje ne piju mlijeko, te između skupina mladića koji piju i ne piju mlijeko, nisu nađene statistički značajne razlike u promatranim antropometrijskim pokazateljima.
Skupine djevojaka koje su bile zadovoljne (n=123, 37.5%) i koje nisu bile zadovoljne svojom tjelesnom masom nisu se značajno razlikovale po količini dnevno popijenog mlijeka. Ni kod mladića nije nađena značajna razlika u unosu mlijeka između skupina zadovoljnih (n=80, 47%) i nezadovoljnih postojećom tjelesnom masom. Ipak, od 123 djevojke koje su bile zadovoljne svojom tjelesnom masom, 75 (60.9%) ih je pilo više od 2 dL mlijeka na dan, što je bila statistički značajna raspodjela (χ2 = 6.41, p=0.008). Kod mladića nije potvrđena takva značajnost.
Na dijeti je bilo 55 (16.8%) djevojaka i 6 (4.4%) mladića. Između skupine koja je bila na dijeti i skupine koja nije bila na dijeti nije bilo značajne razlike u količini popijenog mlijeka, ni kod mladića ni kod djevojaka.
Doručak je preskakala 161 (49.1%) djevojka obuhvaćena ispitivanjem, a ručak njih 95 (30.0%), ali ta navika nije značajno utjecala na količinu mlijeka koje su one dnevno pile, iako od 161 djevojke koja preskače doručak 73 (45.3%) ih uzima najmanje 2 ili više dL mlijeka na dan, što je statistički značajna raspodjela (χ2=5.81, p=0.011). Međutim, između skupine djevojaka koje preskaču 205 (62.5%) i ne preskaču večeru postojala je značajna razlika u količini dnevno popijenog mlijeka (3.28±3.15, 4.19±4.17, p=0.030) (tablica 2). Prema rezultatima ankete, doručak preskače 66 (48.2%), ručak 28 (20.4%), a večeru 41(29.9%) mladića, ali ni kod njih nije uočena značajna razlika u unosu mlijeka između skupina koje preskaču i ne preskaču obroke. Između skupina djevojaka koje se bave (n=200, 61.0%) i koje se ne bave športom, kao i među skupinama mladića koji se bave (n=101, 73.7%) i koji se ne bave športom, nisu nađene razlike u dnevnom unosu mlijeka. Ipak, od 200 djevojaka koje su se izvan nastave dodatno bavile športom, čak 167 (83.5%) ih je pilo najmanje 1 ili više dL mlijeka na dan, a 111 (55.5%) ih je pilo najmanje 2 ili više dL mlijeka na dan, što su statistički značajne raspodjele (χ2 =3.83, p=0.036; χ2 = 5.32, p=0.014). Kod mladića nisu nađene takve značajnosti.
Djevojke koje su se bavile izvanškolskim aktivnostima (n=257, 78.4%) pile su više mlijeka nego djevojke koje nisu bile aktivne izvan škole (3.81±3.78, 2.85±2.45, p=0.049). Kod mladića (aktivnih je bilo 122 ili 89.1%) takva razlika nije uočena. Uspjeh u školi bio je u korelaciji s količinom dnevno popijenog mlijeka (r=-0.109, p=0.027) kod djevojaka, dok kod mladića takva povezanost nije potvrđena.
Mladići su dnevno gledali televiziju i/ili igrali video i kompjutorske igre 2.39±1.02, a djevojke 2.28±1.00 sata. Dužina dnevnog gledanja televizije i/ili igranja video i kompjutorskih igara nije bila povezana s dnevnom količinom popijenog mlijeka ni kod mladića ni kod djevojaka.
U promatranoj populaciji djevojaka bilo je 85 ili 25.9% onih koje su pušile više od 1 cigarete svakodnevno- prosječno su pušile 10.75±7.04 (medijan 10.00, raspon 1-40) cigareta na dan. Prema rezultatima anonimnog anketnog upitnika bilo je 27 ili 19.7 % mladića pušača koji su u prosjeku pušili 13.19±11.42 (medijan 10.00, raspon 1-40) cigareta na dan. Između skupine pušača i nepušača nije bilo značajne razlike u količini dnevno popijenog mlijeka, ni kod mladića ni kod djevojaka. Također (ni kod djevojaka ni kod mladića), nije bilo značajne korelacije između količine popušenih cigareta i unosa mlijeka. Tjedni broj konzumacija fast-food obroka nije bio u korelaciji s dnevnom količinom popijenog mlijeka ni kod djevojaka ni kod mladića.

RASPRAVA

Rezultati ovog istraživanja pokazali su razmjerno visok udio djevojaka (80.5%) i mladića (86.9%) koji uopće piju mlijeko (najmanje 1 ili više dL na dan), iako ta količina nije dovoljna za potrebe mladenačkog rasta i razvoja. Približno 50% kalcija unešenog hranom dolazi od mlijeka i mliječnih proizvoda (30). Američke preporuke dnevnog unosa kalcija su 500 mg za djecu od 1-3 godine, 800 mg za djecu od 4-8 godina, 1300 mg za mlade od 9-18 godina, 1000 mg za odrasle od 19-50 godina, te 1200 mg za odrasle iznad 51 godine (26). U ovom istraživanju pokazali smo kako najmanje 2 ili više dL (približno 1 čašu ili više) mlijeka na dan pije 50.6% djevojaka i 64.2% mladića, pri čemu djevojke piju značajno manju količinu mlijeka u odnosu na mladiće. Ipak, visok postotak naših adolescenata koji uopće ne piju mlijeko, upućuje na velike mogućnosti preventivnog djelovanja javnozdravstvenih službi i zdravstvenih vlasti, kako bi ta količina popijenog mlijeka bila što veća, osobito kod djevojaka koje piju manje mlijeka nego mladići. Prema istraživanju B a r i ć a i S a t a l i ć a (31), u Hrvatskoj samo 33.3% djece i 47.6% mladeži svakodnevno konzumira mlijeko, a G r a z i o i K o r š i ć (32) nedavno su pokazali kako tek 12.8% muškaraca i 6.3% žena do dobi od 25 godina pije više od 3 čaše mlijeka na dan.
Dob naših ispitanika nije značajno utjecala na količinu dnevno popijenog mlijeka, što upućuje na mogućnost i potrebu da se populacija ove dobi (srednjoškolski učenici), prilikom promišljanja preventivnih djelovanja, promatra kao jedinstvena, u odnosu na dob. R a n s o m e i s u r. (33) navode kako je promidžba pijenja mlijeka u školama osobito učinkovita i korisna kod srednjoškolske populacije, jer je ta skupina posebno ugrožena nedostatnim unosom namirnica bogatih kalcijem. Samo kod mladića uočili smo povezanost između dnevnog unosa mlijeka, te veće visine, odnosno manjeg BMI. Nismo našli značajne razlike u tjelesnoj visini i masi između djevojaka, kao ni između mladića, koji piju ili ne piju najmanje 1 ili više dL mlijeka na dan. Z e m e l i s u r. (18) pokazali su kako povećanje kalcija unešenog hranom može smanjiti aktivnost adipocita i tako smanjiti rizik od debljine. B a r i ć i s u r. (34) su u skupini od 575-ero hrvatskih adolescenata pokazali kako količina popijenog mlijeka negativno utječe na udio tjelesne masti.
Provođenje dijete i zadovoljstvo tjelesnom masom kod naših ispitanika nisu utjecale na količinu dnevno popijenog mlijeka, ni kod djevojaka ni kod mladića. Neke studije opisuju kako postoji pogrješno mišljenje među mladima da se od mlijeka deblja, a socijalni pritisak koji od mladeži traži vitkost često utječe na smanjenje pijenja mlijeka, što je osobito izraženo kod djevojaka (35, 36, 37). K a r a n j a i s u r. (38) dokazali su kako se kod populacije od 18-70 godina količina unešenog kalcija može povećati na 1500 mg dnevno, bez povećanja tjelesne mase. C h a n i s u r. (39) prikazali su kako nema razlika u tjelesnoj masi između skupine djevojčica od 9 do 13 godina koje su uzimale kalcij (putem mlijeka i mliječnih proizvoda) u količini od 1437 mg na dan, i skupine djevojčica iste dobi koje su uzimale kalcij na isti način u količini od 728 mg na dan.
Prema našim rezultatima, preskakanje večere kod djevojaka značajno je smanjivalo dnevnu količinu popijenog mlijeka. Također, značajno manje djevojaka koje preskaču doručak pije najmanje 2 ili više dL mlijeka na dan. Preskakanje obroka nije značajnije utjecalo na količinu popijenog mlijeka kod mladića. Može se zaključiti da su kod djevojaka doručak, a osobito večera, vrlo važni obroci koji značajno pridonose povećanju dnevne količine konzumiranog mlijeka. Držimo da bi buduća preventivna djelovanja trebala svakako imati težište na jutarnjem i večernjem obroku mlijeka, posebno u ženske mladeži. Primjerice, u Španjolskoj je zahvaljujući djelovanju zdravstvenih vlasti značajno porastao udjel predškolske djece koja doručkuju (40), a Gillman i sur. (41) dokazali su kako djeca koja večeraju u krugu obitelji imaju veći dnevni unos kalcija. Preskakanje obroka, osobito doručka, može značajno smanjiti dnevni unos kalcija. Školska djeca koja preskaču doručak dnevno piju manje mlijeka, a i kod adolescenata dnevna količina popijenog mlijeka bila je povezana s konzumacijom doručka (42, 43). U Hrvatskoj, B a r i ć i S a t a l i ć iznose kako kod 15.9% djece i 10.4% mladeži mlijeko uopće nije zastupljeno u doručku (31, 44). Iako nema razlika u količini popijenog mlijeka između skupina djevojaka i mladića koji se bave ili ne bave športom, ipak smo uočili kako značajno veći udio djevojaka koji se bavi športom pije najmanje 1 ili više dL (83.5%), odnosno najmanje 2 ili više dL mlijeka na dan (55.5%). Bavljenje športom kod mladića nije utjecalo na konzumaciju mlijeka. I u djevojaka je na količinu dnevno popijenog mlijeka pozitivno djelovalo i bavljenje izvanškolskim aktivnostima, a negativno bolji uspjeh u školi. Kod mladića nisu pokazane takve razlike. Nasuprot tomu, T e s h i m a i s u r. (45) opisuju kako kod ženskih i muških športaša postoji sklonost preskakanju obroka i opasnost od smanjenog unosa mlijeka i kalcija. Istraživanje je pokazalo negativnu povezanost između uspjeha u školi i unosa mlijeka kod djevojaka, ali ne i kod mladića. Ovakav se rezultat vjerojatno može pripisati neispravnome mišljenju da mlijeko deblja, a to mišljenje, čini se, ima veći odjek kod boljih učenica te dovodi do manje konzumacije mlijeka. T a y l o r i s u r. (46) pokazali su kako su djevojke iznimno podložne utjecaju okoline i medija kod prihvaćanja stavova u prehrani. Zdravstveno štetna ponašanja (pušenje cigareta, konzumacija fast-food hrane, sjedenje uz televiziju ili računalo) nisu prema našim rezultatima djelovala na količinu dnevno popijenog mlijeka, ni kod djevojaka ni kod mladića. B a e r W i l s o n i N i e t e r t (47) prikazali su povezanost pušenja cigareta i prehrambenih navika kod ženskih adolescenata, te povezanost pušenja i nedostatnog unosa mlijeka i mliječnih proizvoda.

ZAKLJUČAK

Naše istraživanje pokazalo je značajan utjecaj životnog stila i prehrambenih navika na dnevni unos mlijeka kod srednjoškolske populacije. Ukupna količina mlijeka koju pije promatrani uzorak mladeži očito ne zadovoljava dnevne potrebe za kalcijem. Ipak, visoki postotak mladeži koji uopće pije mlijeko pruža nadu kako se ispravnim preventivnim djelovanjem ta količina mlijeka može povećati. Pokazali smo kako populacija naših srednjoškolaca nije znatno opterećena pogrješnim mišljenjem da mlijeko deblja. Naši su rezultati također pokazali da različite životne i prehrambene navike različito djeluju na količinu dnevno popijenog mlijeka u skupinama mladića i djevojaka. Tako su preskakanje doručka i večere, kao i nebavljenje športom, izvannastavna neaktivnost i bolji uspjeh u školi bili značajan rizik za smanjen unos mlijeka kod djevojaka, ali ne i kod mladića. U promatranoj populaciji mladića i djevojaka nismo uspjeli dokazati da pušenje i konzumacija "brze" hrane značajno utječu na njihov dnevni unos mlijeka.
Smatramo da naši rezultati mogu upozoriti na buduće zahvatne točke obrazovnih i preventivnih programa kojima bi cilj bio povećanje konzumacije mlijeka među mladima. Budući da je rano mladenaštvo osjetljivo razdoblje u kojem dolazi do naglog smanjenja dnevnog unosa mlijeka, upravo to razdoblje treba i postati težište javnozdravstvenog djelovanja. Sastavljači preventivnih programa trebaju uzeti u obzir motivaciju, želje i navike mladeži, ali držimo kako bi pritom trebali sagledati i djelovanje opisanih rizičnih čimbenika, osobito kod djevojka (48, 49).
Ipak, zbog boljeg razumijevanja navedenih pitanja, potrebna su daljnja istraživanja, a od osobite koristi bila bi jedna hrvatska nacionalna studija.

LITERATURA

1. Bonjour JP, Carrie AL, Ferrari S. Calcium-enriched foods and bone mass growth in prepubertal girls: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial. J Clin Invest 1997;99:1287-94.
2. Lloyd T, Andon MB, Rollings N, Martel JK, Landis JR, Demers LM et al. Calcium supplementation and bone mineral density in adolescent girls. JAMA 1993;270:841-4.
3. Johnston CC, Miller JZ, Slemenda CW, Reister TK, Hui S, Christian JC et al. Calcium supplementation and increases in bone mineral density in children. N Engl J Med 1992;327:82-7.
4. Miller GD, Jarvis JK, McBean LD. The importance of meeting calcium needs with foods. Am Coll Nutr 2001;20:168-85. 5. Ahmed F, Zareen M, Khan MR, Banu CP, Haq MN, Jackson AA. Dietary pattern, nutrient intake and growth of adolescent school girls in urban Bangladesh. Public Health Nutr 1998;1:83-92.
6. Ip C, Chin SF, Scimeca JA, Pariza MW: Mammary cancer prevention by conjugated dienoic derivative of linoleic acid. Cancer Res 1991;51: 6118–24.
7. Lee KN, Kritchevsky D, Pariza MW. Conjugated linoleic acid and atherosclerosis in rabbits. Atherosclerosis 1994;108: 19–25.
8. Katan MB, Zock PL, Mensink RP: Effects of fats and fatty acids on blood lipids in humans: an overview. Am J Clin Nutr 1994;60:1017–22.
9. Sandler RB, Slemenda CW, LaPorte RE, Cauley JA, Schramm MM, Barresi ML et al. Postmenopausal bone density and milk consumption in childhood and adolescence. Am J Clin Nutr 1985;42:270-4.
10. Kalkwarf HJ, Khoury JC, Lanphear BP. Milk intake during childhood and adolescence, adult bone density, and osteoporotic fractures in US women. Am J Clin Nutr 2003;77:257-65.
11. Kanis JA, Pitt FA. Epidemiology of osteoporosis. Bone 1992;13:7-15.
12. Murphy S, Khaw KT, May H, Compston JE. Milk consumption and bone mineral density in middle aged and elderly women. BMJ 1994;308:939-41.
13. Matkovic V, Fontana D, Tominac C, Goel P, Chestnut CH III. Factors that influence peak bone mass formation: a study of calcium balance and the inheritance of bone mass in adolescent females. Am J Clin Nutr 1990;52:878-88.
14. Price JS, Oyajobi BO, Russell RGG. The cell biology of bone growth. Eur J Clin Nutr 1994;48:131-49.
15. Ross RJM, Buchanan CR. Growth hormone secretion: its regulation and the influence of nutritional factors. Nutr Res Rev 1990;3:143-62.
16. McCarron DA, Reusser ME. Finding consensus in the dietary calcium-blood pressure debate. J Am Coll Nutr 1999;18:398-405.