Osvrt na radionicu „Kvaliteta zdravstvene zaštite majki i novorođenčadi: Prevođenje istraživanja u političke inicijative u europskoj regiji SZO“ – hrvatska iskustva

S ciljem definiranja smjernica zdravstvene politike unapre- đenja skrbi o zdravlju majke i djeteta održana je 27. listo- pada 2021. godine online radionica „Kvaliteta zdravstvene zaštite majki i novorođenčadi: Prevođenje istraživanja u po- litičke inicijative u europskoj regiji SZO“. Organizatori su bili Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje majke i djeteta IRCCS Burlo Garofolo Trst, Talijanski nacio- nalni institut za zdravlje (ISS), UNICEF u Italiji i Sveučilište Lancashire (UK), a sudjelovali su govornici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Portugala i Ujedinjenog Kra- ljevstva.
Iz Hrvatske su studije slučaja prezentirali Anita Pavičić („Kako implementirati Neo-BFHI program na nacionalnoj razini: hrvatsko iskustvo“) (1) i Milan Stanojević („Provedba inicijati- ve Rodilište prijatelj majki i djece (MBFHI) u četiri hrvatska rodilišta: rezultati pilot projekta“) (2), a Marija Čatipović je izložila temu „Namjere, stavovi i znanje srednjoškolaca o dojenju u Hrvatskoj: kako poboljšati stanje?“ (3).
Analiza iskustava rada na promociji i podršci dojenju, kao i rezultati istraživanja drugih autora, potvrđuju da su edu- kativne intervencije o dojenju usmjerene pretežno na trud- nice i majke novorođenčadi (4). Znatno manje aktivnosti usmjereno je na mlađe dobne skupine (5). Međutim, upravo djeca i adolescenti su pogodni za edukativne intervencije jer tek formiraju stavove o dojenju, odnosno još nemaju ukorijenjene stavove o dojenju (6). Fiksirane stavove opće- nito je teško mijenjati, lakše i uspješnije je djelovati na osobu u fazi formiranja stava. Usprkos neupitnim prednostima hranjenja majčinim mlijekom ono nije zastupljeno u dru- štvu koliko bi trebalo biti (7). Jedan od mogućih razloga nedovoljne uspješnosti provedenih programa podrške dojenju je propuštanje rane edukativne intervencije. Rana edukativna intervencija uz aktivnosti usmjerene prema jaslicama, vrtićima, dječjim igraonicama i knjižnicama, obuhvaća i uvođenje edukacije o dojenju u škole. Prvi korak istraživanja je bilo utvrditi trenutno stanje namjera, stavova i znanja o dojenju učenika srednjih škola u Bjelovaru i Kutini (8, 9). Rezultati istraživanja su potvrdili nedovoljno znanje ispitanika o dojenju, ali i negativne namjere i stavove, izraženije kod muških ispitanika. Istraživanje je provedeno u srednjim školama različitih smjerova. Edukacija o dojenju se u tim školama temeljila na znanju, stavovima i iskustvu učitelja pa se program edukacije razlikovao među školama, ali i među razredima unutar iste škole. Samo jedinstven, jasno strukturirani i sistematizirani program edukacije o dojenju može osigurati zadovoljavajuću razinu znanja, stavova i namjera učenika o dojenju (10). Evaluacija edukativnih programa je obaveza i standard koji osigurava usporedbu različitih edukativnih programa i izdvajanje najučinkovitijih programa (11), što se nije primjenjivalo u edukaciji o dojenju zbog nedostatka metodološkog alata (validiranog upitnika za ocjenu namjera, stavova i znanja učenika o dojenju).
U sljedećem koraku trebalo je stručnu i laičku javnost upozoriti na posljedice nestrukturiranog pristupa edukaciji mladih o dojenju i nedostatku evaluacije edukativnih programa koji se koriste. Edukacija o dojenju je važan dio pripreme djeteta za život, jer će se s pitanjem odluke o prehrani svog novorođenog djeteta susresti gotovo svaki čovjek (12). Putem stručnih tijela i sudjelovanja u javnim raspravama o kurikularnoj reformi, posebno dijelu koji se odnosio na „Školu za život“, istaknuta je važnost uvođenja teme dojenja u edukaciju učenika, uz objavu rezultata provedenih istraživanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske objavilo je 2019. godine Odluku o donošenju nastavnog plana i programa za međupredmetnu temu zdravstvenog odgoja za srednje škole u Republici Hrvatskoj u kojem je tema dojenja uvrštena u domenu „Fizičko zdravlje“ (13). Ministarstvo zdravstva uvrstilo je edukaciju učenika o dojenju u Nacionalni program zaštite i promicanja dojenja.

U sljedećem koraku izrađen je prijedlog programa eduka- cije učenika o dojenju. Županijsko nastavničko vijeće za biologiju i kemiju Bjelovarsko-bilogorske županije sudje- lovalo je u izradi 4-satnog programa edukacije o dojenju. Povjerenstvu za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva predan je prijedlog programa edukacije učenika srednjih škola o dojenju, koji je u raspravi s članovima Povjerenstva korigiran i dorađen. Tako je formiran detaljno razrađen 4-satni model nastave o dojenju namijenjen završnim razredima srednjih škola, po jedan sat u svakom polugodištu. Model od 4 sata Povjerenstvo je prihvatilo na osnovi vremena koje je u Nastavnom planu i programu za međupredmetnu temu zdravstvenog odgoja za srednje škole posvećen temi dojenja. Program predviđa provođenje nastave o dojenju u 2. i 3. razredima trogodišnjih škola te 3. i 4. razredima četverogodišnjih škola.
Prvi nastavni sat edukacije o dojenju za učenike srednjih škola održava se pod nazivom „Dojenje spašava živote“ . Nastavni sat počinje prikazivanjem videa„Važnost dojenja za majku i dijete“, čiji cilj je uvesti učenike u temu dojenja i motivirati ih za daljnji rad na toj temi. Slijedi prikaz niza fotografija pod naslovom: „Dojenje može spasiti 800 000 života godišnje“ te citati mišljenja poznatih znanstvenika i ljudi iz javnog života o dojenju. Nakon prikaza fotografija i citata traži se od učenika da iznesu svoje asocijacije na prikazane sadržaje. Drugi nastavni sat je usmjeren na upoznavanje učenika sa znanstveno dokazanim činjenicama o dojenju. Svaka iznesena činjenica je argumentirana citatima objavljenih radova. Sat završava ispunjavanjem radnog listića na kojem je nacrtan čovjek, kojemu iznad glave piše: „Što sam danas novo naučio?“, u predjelu srca piše: „Što smatram da trebam promijeniti?“, a u kutu crteža stoji koš za smeće iznad kojeg piše: „Što trebam odbaciti?“. Cilj ovog nastavnog sata je da učenici prepoznaju točne informacije o dojenju, odbace netočne informacije, a sve to je uvod u daljnji rad na promjeni stavova i ponašanja. Treći nastavni sat je usmjeren na stavove učenika o dojenju. Kroz “bujicu ideja” na temu nesklada znanja, stavova i ponašanja učenicima se objašnjava da spoznaja točne informacije ne znači usklađivanje ponašanja s tom informacijom. U nastavku aktivnosti se od učenika traži da iznesu svoje asocijacije na pojedine stavove o dojenju (npr. pravo djeteta na najbolju moguću prehranu, pravo gladnog djeteta da bude nahranjeno na javnom mjestu, dojenje i radna okolina itd.), te se bilježe sve asocijacije. Pred završetak sata učenike se dijeli u dvije skupine koje zastupaju oprečne stavove o dojenju (učenici ne biraju u koju će grupu ući nego ih voditelj podijeli). Na kraju sata na memorijskim karticama se bilježe ključni stavovi oko kojih su se učenici uspjeli složiti. Četvrti sat je usmjeren prema praktičnoj izvedbi usvojenih sadržaja. U medicinskim školama taj se sat provodi sudje- lovanjem učenika u radu skupina za potporu dojenja i trudničkim tečajevima. U školama koje nisu medicinskog usmjerenja učenici trebaju napisati poticajno i ohrabrujuće pismo zamišljenoj prijateljici koja je u rodilištu i prema uputi zdravstvenog osoblja nastoji uspostaviti dojenje svog novorođenčeta. Ukoliko je organizacijski i vremenski uklo- pivo učenici se trebaju uključiti u aktivnosti obilježavanja značajnih datuma za zdravlje majke i djeteta, npr. Među- narodni tjedan dojenja, Nacionalni tjedan dojenja, Među- narodni dan prava djeteta, Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju itd. Sljedeća faza programa je provjera učinkovitost ponuđenog programa edukacije učenika srednjih škola o dojenju, što nije bilo moguće učiniti bez provođenja pilot projekta na uzorku učenika srednjih škola. Srednje škole u Bjelovaru omogućile su provođenje edukacije o dojenju i sudjelova- nje učenika u istraživanju (uz odobrenje etičkog povjeren- stva i Ministarstva znanosti i obrazovanja) , a udruga „Za zdravo i sretno djetinjstvo“ je pomogla u postupku pri- kupljanju podataka. UNICEF-ov ekspertni tim na čelu s koor- dinatorom za „Rodilišta prijatelji djece“ prof. dr. sc. Josipom Grgurićem podržali su ova istraživanja. Rezultati su potvrdili da ponuđeni program rezultira pozitivnim promjenama znanja, stavova i namjera učenika o dojenju u statistički zna- čajnoj mjeri u trajanju najmanje šest mjeseci po završetku programa (14-16).

Od samog početka rada na projektu bio je prisutan problem nedostatka evaluacije obrazovnih postupaka koji su bili nesistematizirano i nestrukturirano primjenjivani u školama. Isti se problem pojavio kada je trebalo procijeniti učinkovitost provedenog programa edukacije o dojenju neposredno nakon edukacije, tri i šest mjeseci nakon edukacije. Kako bi se riješio taj problem razvijen je i validiran upitnik namjera, stavova i znanja o dojenju (BIAKQ) (17). Proces izrade i validacije je dug i zahtjevan, međutim, to je jedini način da učinci provedenih aktivnosti budu usporedivi. Upitnik predstavlja objektivan mjerni sustav koji omogućuje znanstvenu evaluaciju učinkovitosti provedenih postupaka. Sve provedene aktivnosti potrebno je kontinuirano analizirati, a upitnik omogućava detekciju slabih točki programa. Na osnovi dobivenih rezultata moguće je otklanjati greške koje dovode do izostanka željenih rezultata i kontinuirano usavršavati program. Osim toga, upitnik omogućuje uspo- ređivanje učinkovitosti različitih programa edukacije što je važno kako bi se izabrao i u praksi primjenjivao uvijek onaj program koji daje najbolje rezultate. U završnoj fazi istraživanja, koja je sada u tijeku, izrađuje se web platforma na koju će biti postavljeni svi materijali po- trebni za provođenje edukacije o dojenju i evaluaciji pro- vedenih aktivnosti. Cilj je da svima, i provoditeljima i korisni- cima edukacije o dojenju u srednjim školama, budu do- stupni edukativni materijali koji će biti stručni i stalno ažurirani.
Ključne riječi:
Kategorija: Društvene vijesti
Broj: Vol. 65, No 4, listopad - prosinac 2021
Autori: Marija Čatipović
Referenca rada: Paediatr Croat. 2021;65:210-5
DOI: http://dx.doi.org/10.13112/PC.2021.36