Obilježja spavanja u djece s poremećajem iz spektra autizma

Pravilan san nužan je za sazrijevanje temeljnih moždanih funkcija, a spavanje se sve više prepoznaje kao ključni proces u neurorazvojnim procesima. Osobe s poremećajima spavanja u ranom djetinjstvu, u kasnijoj dobi imaju poteškoća u kognitivnim funkcijama kao i veću pojavu psihijatrijskih poremećaja. U djece s poremećajima iz spektra autizma (PSA) patološki obrasci spavanja javljaju se od 30% do 80%. Najčešći patološki obrasci spavanja u djece sa PSA-om uključuju: poteškoće s uspavljivanjem, nemiran san, česta noćna i ranojutarnja buđenja, nisku učinkovitost spavanja, nesanicu tijekom dana te noćne more, jutarnje glavobolje, plač tijekom spavanja, apneju i hodanje u snu. Navedeno se povezuje s patološkim sazrijevanjem cirkadijalnog sustava koji dovode do promjena u obrascu spavanje - budnost. Jedan od ključnih čimbenika za regulaciju cirkadijalnog ritma i pravilnog sna je melatonin. U djece sa PSA-om dokazana je disregulacija sinteze i otpuštanja melatonina kao i promjena u ekspresiji gena odgovornih za njegovu fi ziološku funkciju. Istraživanja upućuju na to da djeca sa PSA-om imaju smanjenu razinu melatonina, što se povezuje s naglašenijim simptomima autističnog spektra. Stoga se posljednjih godina sugerira da desinkronizacija cirkadijalnog sustava ima važnu ulogu u razvoju PSA-a. Primjena egzogenog melatonina produljenog oslobađanja u djece sa PSA-om dokazano je učinkovita u skraćivanju latencije spavanja, produživanju učinkovitog trajanja spavanja te smanjivanju noćnih i ranojutarnjih buđenja. Rezultati upućuju i na dobrobit primjene melatonina produljenog oslobađanja u poboljšanju određenih simptoma autističnog ponašanja. Shodno navedenom, suzbijajući i liječeći poremećaje spavanja i cirkadijalnog ritma spavanja u djece sa PSA-om, možemo eventualno pridonijeti i smanjivanju određenih obrazaca ponašanja karakterističnih za djecu sa PSA-om.
Ključne riječi: POREMEĆAJ IZ SPEKTRA AUTIZMA; MELATONIN; SPAVANJE
Kategorija: Sponzorski rad
Broj: Vol. 64, No 4, listopad - prosinac 2020
Autori: Igor Prpić
Referenca rada: Paediatr Croat. 2020;64:223-8
DOI: http://dx.doi.org/10.13112/PC.2020.34

 Cijeli članak je vidljiv samo pretplatnicima! Ukoliko ste pretplatnik molimo logirajte se.