Unapređenje sigurnosti pacijenta u kliničkoj i laboratorijskoj praksi

Sigurnost bolesnika podrazumijeva niz postupaka koji se poduzimaju radi izbjegavanja incidenata (neželjenih, nenamjernih događaja) u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, kako bi se osigurao željeni ishod liječenja. Mogući štetni događaji u bolničkom liječenju tri su puta češći među pedijatrijskim bolesnicima nego među odraslima, osobito pri doziranju lijekova. Sigurnost bolesnika može se smatrati jednim od glavnih izazova u zdravstvenoj skrbi, osobito danas kad se svijet suočava s pandemijom bolesti ( COVID-19) uzrokovane novim koronavirusom (SARS-CoV-2). Da bi se neželjene pogrješke mogle prepoznati, potrebno ih je definirati i klasificirati. Pogrješke u kliničkoj praksi koje utječu na sigurnost bolesnika mogu nastati prije njegove obrade, u tijeku obrade ( dijagnostičke i terapijske pogrješke), ali i nakon obrade. Na pogrješke uglavnom utječu zdravstveno osoblje i nesuradljivost bolesnika u svim fazama zdravstvene skrbi. Pogrješke u laboratorijskoj dijagnostici mogu nastati u svim fazama laboratorijskog ciklusa: u predanalitičkoj, analitičkoj i poslijeanalitičkoj fazi. Klasifikacija mogućih kliničkih i laboratorijskih nenamjernih i neželjenih pogrješaka omogućuje njihovu identifikaciju, evidenciju i provođenje popravnih postupaka koji će u konačnici pridonijeti unapređenju sigurnosti bolesnika.

Opširnije