Inovativne prednosti Zagrebačkog kirurškog protokola rekonstrukcije šake u bolesnika s buloznom epidermolizom (ZSRP)
Kirurško liječenje deformiteta šaka bolesnika s buloznom epidermolizom, unatoč stalnomu napretku znanstvenih spoznaja, još je i danas obilježeno brojnim prijeporima. Cilj istraživanja je na temelju medicinske dokumentacije utvrditi karakteristike, specifičnosti i ishode svih bolesnika s buloznom epidermolizom koji su kirurški liječeni zbog deformiteta šake u Zagrebu u razdoblju od 1994. do 2009. godine. Zagrebački kirurški protokol rekonstrukcije (ZSRP) deformiteta šake u bolesnika s buloznom epidermolizom (EB) jedinstven je alat standardiziranih postupaka i jasno definiranog algoritma. Analizirani su značajke i ishodi u bolesnika s buloznom epidermolizom skupine bolesnika liječenih u razdoblju od 1994. do 2001. sa skupinom bolesnika koji su kirurški liječeni od 2002. do 2009. godine (s follow upom od 2 godine poslije termina operacije) s obzirom na to da su od 2002. godine u kiruršku praksu uvedene nove smjernice s brojnim modifikacijama postupka (ZSRP). Primjena Zagrebačkog kirurškog protokola rekonstrukcije deformiteta šake u bolesnika s buloznom epidermolizom sa svojim inovativnim sastavnicama ima praktične prednosti u usporedbi s prethodno primjenjivanim kirurškim postupcima zbog svoje veće učinkovitosti uz redukciju ukupnih troškova liječenja. Uzimanjem presatka kože po metodi PRST postiže se brže cijeljenje donorskog područja, uz smanjenje rizika očekivanih komplikacija u usporedbi s klasičnim tehnikama uzimanja STSG presatka kože dermatomom ili elektrodermatomom. Prema našem dosadašnjem 20-godišnjem iskustvu primjerena kirurška korekcija deformiteta šaka u bolesnika s EB-om omogućava uspješno višekratno ponavljanje kirurškog postupka koji je indiciran kao posljedica očekivane progresije lokalnog statusa zbog prirode same bolesti.Ključne riječi: bulozna epidermoliza; KIRURŠKE PROCEDURE, OPERATIVNE; ŠAKA
Kategorija: Pregled
Broj: Vol. 63, No 4, listopad - prosinac 2019
Autori: Antun Kljenak, Marko Bašković, Domagoj Pešorda, Aleksandar Pleškov, Maja Karaman Ilić, Slobodna Murat Sušić
Referenca rada: Paediatr Croat. 2019;63:160-7
DOI: http://dx.doi.org/10.13112/PC.2019.34