Anemije i prehrambene navike školske djece u Hrvatskoj

Anemija je značajan javnozdravstveni problem, kako u industrijski nerazvijenim tako i u razvijenim zemljama. Cilj ovog istraživanja je ispitati prevalenciju anemija u djece školske dobi u Hrvatskoj i njihove prehrambene navike. Za brzo kvantitativno određivanje koncentracije hemoglobina u terenskim uvjetima, primijenjen je HemoCue sistem, koji se temelji na primjeni cijanmethemoglobin metode. Kocentracija hemoglobina određena je kod 405-ero učenika prvih razreda i 482-je učenika sedmih razreda, s tim da su u podjednakom broju zastupljeni dječaci i djevojčice. Ispitivanje potrošnje hrane i prehrambenih navika provedeno je metodom intervjua o potrošnji hrane u protekla 24 sata i metodom o učestalosti potrošnje pojedinih namirnica tijekom mjesec dana na slučajno odabranom uzorku od 256-ero učenika šestih i sedmih razreda. Rezultati ispitivanja pokazuju da su vrijednosti hemoglobina manje od 110 g/L, što prema kriterijima SZO znači umjerenu anemiju, u prosjeku ima 2,2% djece prvih razreda i 3,5 % djece sedmih razreda, a blagu anemiju sa sniženim vrijednostima hemoglobina između 110 do 120 g/L ima 14,1% djece prvih razreda i 15,6% djece sedmih razreda. Zabilježene su značajne razlike u učestalosti anemija po pojedinim županijama i veća učestalost u djevojčica nego u dječaka, a niže su i njihove prosječne vrijednosti hemoglobina. Rezultati ispitivanja prehrane školske djece pokazuju da je dnevni unos energije, makronutrijenata, te vitamina B skupine i vitamina C zadovoljavajući, dok je dnevni unos vitamina A, kalcija i željeza niži od preporučenog. Djeca sve češće jedu rafinirane namirnice, te razne napitke i osvježavajuća pića koja sadrže tvari što utječu na smanjenje resorpcije i bioiskoristljivosti željeza, a istodobno rjeđe jedu svježe povrće i voće.