Društvene vijesti

Konferencija u povodu 20 godina programa za humanizaciju rodilišta i promicanje dojenja u Hrvatskoj

U povodu 20 godina provođenja programa za humanizaciju rodilišta i promicanje dojenja „Rodilišta – prijatelji djece“ Ministarstvo zdravlja i UNICEF na zajedničkoj su konferenciji održanoj 11. prosinca 2013. godine na Svjetski dan UNICEF-a predstavili dosadašnje rezultate tog programa. Od 1993. godine, kad je program krenuo u Hrvatskoj pa sve do 1998. godine u 15 od 34 hrvatska rodilišta provodilo se „Deset koraka do uspješnog dojenja“ Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, što je među ostalim značilo zajednički boravak majke i djeteta 24 sata na dan. Kad je program 1993. godine tek započeo u Hrvatskoj, stope dojenja su u našoj zemlji bile među nižima u svijetu. Velik uspjeh programa je u tome što je danas skrb u rodilištima poboljšana i što su stvoreni uvjeti da se u nijednom rodilištu majka i dijete više ne razdvajaju, a mnoga nova rodilišta su sagrađena ili potpuno preuređena. U međuvremenu je program postao vrlo popularan u mnogim razvijenim i nerazvijenim zemljama, a Američka pedijatrijska akademija je u nekoliko navrata potvrdila da ovaj program pozitivno utječe na povećanje stopa dojenja.

„Stope dojenja porasle su na 95% prilikom izlaska iz rodilišta, više od dvije trećine majki doji svoju djecu u prvim mjesecima života, osnovano je čak 135 skupina za potporu dojenju u cijeloj zemlji, a titulu „Rodilišta – prijatelja djece“ ponosno nosi 29 od 31 rodilišta u Hrvatskoj“, rekao je na konferenciji u uvodnom izlaganju prof. dr. sc. Josip Grgurić, koordinator programa „Rodilišta-prijatelji djece“ pri uredu UNICEF-a za Hrvatsku. Konferencija je okupila domaće i inozemne izlagače te oko 150 zdravstvenih djelatnika iz bolnica i domova zdravlja iz cijele Hrvatske.

„Ministarstvo zdravlja je Nacionalni program promicanja dojenja uvrstilo u Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012.-2020., prihvaćanje kojeg će učvrstiti dosadašnja postignuća, ali i odrediti nove ciljeve programa, a to je poboljšanje skrbi o majkama u rodilištima te promicanje dojenja u neonatalnim jedinicama intenzivne skrbi, kako bi i djeci koja su u posebno kritičnim stanjima omogućili najbolje – a to je majčino mlijeko“, istaknuo je zamjenik ministra zdravlja prim. mr. sc. Marijan Cesarik u svom uvodnom izlaganju, zahvalivši svim liječnicima, sestrama i primaljama koji su proteklih godina promicali najbolju skrb za majke i djecu u njihovim prvim zajedničkim danima. Ministarstvo zdravlja dodijelilo je posebnu povelju zahvalnosti prof. dr. sc. Josipu Grgruriću za višegodišnji predan rad na promicanju dojenja u Republici Hrvatskoj.

„Dvadeset godina rada i ulaganja u najbolje životne početke unijelo je velike promjene u hrvatska rodilišta i način na koji danas gledamo na dojenje. Zajednički napori stručnjaka, ministarstva, nevladinih udruga i UNICEF-a mogu se održati uz širu društvenu i još aktivniju političku potporu, a koja će se temeljiti na svemu što smo dosad zajedno izgradili za majke i djecu širom Hrvatske“, rekla je v.d. voditeljice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Đurđica Ivković.

Prijevremeno rođenje i mala porođajna masa vodeći su uzroci smrtnosti novorođenčadi, a svake se godine prijevremeno rodi 15 milijuna djece. Dojenje i kontakt „koža na kožu“ mogu svake godine spasiti 450 tisuća djece, istaknula je Kerstin Hedberg Nyqvist, izvanredna profesorica na Katedri za zdravlje žena i djece sa Sveučilišta Uppsala, govoreći o učincima dojenja na djecu u jedinicama intenzivne njege i liječenja.

O potpori dojenju u Norveškoj, koja je među zemljama s najvišim stopama dojenja u svijetu, govorila je direktorica Odjela za prehranu i sigurnost hrane pri norveškom Ministarstvu zdravlja i skrbi Bodil Blaker. Savjetnica UNICEF-a u Velikoj Britaniji za „Rodilišta – prijatelji djece“ i stručna savjetnica za primaljstvo na Sveučilištu Hertfordshire Francesca Entwistle govorila je o ekonomskim koristima dojenja u Velikoj Britaniji. Naime, studija „Prevencija i štednja resursa: mogući doprinos povećanja stopa dojenja u Velikoj Britaniji“.

Tijekom sastanka održane su i dvije radionice koje su vodile naše gošće iz Švedske i Velike Britanije. Prva radionica bila je Dojenje u neonatalnim jedinicama intenzivne njege i liječenja koje su vodile prof. Kerstin Hedberg Nyqvist i prim. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak. Druga radionica bila je na temu ekonomskih aspekata dojenja, a vodili su je Francesca Entwistle i prim. dr. sc. Milan Stanojević.

Na radionici je gđa. Francisca Entwistle govorila o ekonomskim aspektima dojenja. Njezina se prezentacija zasnivala na analizi 25 objavljenih sustavnih analiza istraživanja koja su objavljena u Ujedinjenom Kraljevstvu u posljednjih nekoliko godina. Kad bi 45% majki isključivo dojilo svoju djecu tijekom prva 4 mjeseca života te kad bi 75% novorođenčadi pri otpustu iz novorođenačkih jedinica bilo dojeno, tada bi se polučile sljedeće uštede u zdravstvenome sustavu koje se odnose na dojenče:

• 3285 primitaka u bolnicu zbog gastrointestinalnih tegoba manje uz 10 637 posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite manje, čime bi se uštedjelo 3,6 milijuna funti,
• 5916 primitaka u bolnicu zbog infekcija donjeg dišnog sustava manje te 22 248 posjeta kod liječnika primarne zdravstvene zaštite manje, čime bi se uštedjelo 6,7 milijuna funti,
• 21.045 posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite zbog upala srednjeg uha manje, čime bi se uštedjelo 750 000 funti,
• 361 slučajeva nekrotizirajućeg enterokolitisa manje, što bi značilo uštedu od 6 milijuna funti.

Kad bi polovica od ukupnog broja žena koje sada ne doje, dojile do 18 mjeseci tijekom njihova života, u svakoj godišnjoj kohorti žena bilo bi 865 manje oboljelih od karcinoma dojke, što bi za zdravstveni sustav značilo uštedu od 21 milijun funti, a povećanjem broja godina života korigiranih za njegovu kakvoću u žena oboljelih od karcinoma dojke uštedjelo bi se dodatnih 10 milijuna funti. Kad bi samo 1% žena koje ne doje dojile, to bi za jednogodišnju kohortu žena tijekom njihovog radnog vijeka moglo rezultirati u povećanju dohotka od 278 milijuna funti. Neznatno povećanje stopa isključivog dojenja moglo bi spriječiti najmanje tri iznenadne dojenačke smrti na godinu te bi se tako moglo uštedjeti 4,7 milijuna funti, uz uštedu od 1,3 milijuna funti zbog povećanja broja godina života korigiranih za njegovu kakvoću uz izbjegavanje žalovanja zbog gubitka.
Povećanje stopa dojenja radi smanjenja pretilosti u ranoj životnoj dobi za 5% moglo bi rezultirati smanjenjem godišnjih troškova za zdravstvenu zaštitu u iznosu od 1,6 milijuna funti. Poboljšanjem zdravstvenih pokazatelja za pet bolesti: rak dojke, gastrointestinalne infekcije, infekcije donjih dišnih putova, akutna upala srednjeg uha i nekrotizirajući enterokolitis, uštede za zdravstveni sustav u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosile bi oko 40 milijuna funti. Za ostvarivanje navedenih ušteda bilo bi potrebno kratko jednogodišnje razdoblje.

Konferencija o 20 godina programa za humanizaciju rodilišta i promicanje dojenja u Hrvatskoj bila je prilika za obilježavanje važne obljetnice s jedne strane, te za sagledavanje svega što je do sada učinjeno i onoga što valja učiniti u budućnosti. Naše gošće iz zemalja u kojima je pristup promicanju dojenja vrlo razvijen i koje su dosad postigle na tome planu vrlo zapažene uspjehe, pomogle su nam u otvaranju novih perspektiva za nastavak rada na već postojećim programima i uvođenje novih programa za poticanje dojenja, ne samo u populaciji donošene novorođenčadi već i u jedinicama novorođenačke intenzivne skrbi. Također su podigle razinu svijesti o tome kolike bi se uštede u zdravstvenom sustavu mogle postići povećanjem stopa dojenja u našem društvu. Nadamo se da su ove poruke doprle ne samo do polaznika ove konferencije već i do onih koji donose odluke u zdravstvenome sustavu.

Prim. dr. sc. Milan Stanojević

XV. SIMPOZIJ PREVENTIVNE PEDIJATRIJE “Promocija zdravlja i prevencija bolesti u djece i mladih“ SKRAD

7. lipnja 2014.
Simpozij će se održati 7. lipnja (subota) 2014. godine u Kulturnom domu Skrada. Predviđeno trajanje Simpozija je od 9.00 – 16.00 sati. Nakon toga, ukoliko vremenske prilike dozvole, priredit ćemo domjenak u prirodi.

Kotizacija za sudionike iznosi 300 kn, za specijalizante i osobe u pratnji 200 kn, što uključuje i zbornik predavanja.
Prema propozicijama Hrvatske liječničke komore simpozij će biti bodovan s 9 bodova za aktivno sudjelovanje i sa 7 bodova za pasivno sudjelovanje.

Stručne informacije mogu se dobiti od voditelja Simpozija:
prof. dr. sc. Josip Grgurić, Klinika za dječje bolesti, Zagreb
Klaićeva 16, tel: 01/2442 661, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Prijave: Gđa. Martina Bošnjak, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16
tel./fax. 01/ 4600 162, mob. 091 / 4600 268,
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.