Društveno i zdravstveno značenje tjelesne aktivnosti djece i mladih (temeljeno na dokumentima SZO-a i EU-a)

Tjelesna aktivnost u brojnim je istraživanjima dokazana kao jedan od nezamjenjivih sanogenih faktora, koji značajno smanjuje rizik razvoja niza kroničnih nezaraznih bolesti. Nedostatna tjelesna aktivnost već u dječjoj i mladenačkoj dobi pridonosi razvoju zdravstveno nepoželjnih pojava u organizmu, koje upućuju na rani razvoj kroničnih bolesti, a koje zbog proširenosti kod odraslih osoba znače prvorazredne javnozdravstvene i ekonomske probleme u razvijenim zemljama, a sve više i u zemljama u razvoju. Stoga Svjetska zdravstvena organizacija i Europska unija posljednjih godina problemu tjelesne neaktivnosti posvećuju izuzetnu pozornost i objavljuju smjernice za borbu protiv sedentarnog načina života, koje bi vlade zemalja članica i njeni mjerodavni sektori trebali pretvoriti u akcijske planove i nužne mjere implementirati u svakodnevni život stanovništva. Posebno značenje pritom imaju ministarstva zdravstva, obrazovanja i športa. Napori u odgoju djece i mladih o potrebi kretanja, stvaranje uvjeta za tjelesnu aktivnost i sport u obrazovnom procesu, ali i u slobodno vrijeme, postaje jedna od prioritetnih zadaća državne politike i društva. Cilj je doseći preporuke SZO-a i EU-a o tjelesnoj aktivnosti djece i mladih, koje traže za njih 60 minuta umjerene do žustre tjelesne aktivnosti tijekom većine dana u tjednu.

Opširnije