Utjecaj dojenja na porast tjelesne mase u dojenčadi

Cilj je ove prospektivne studije utvrditi utjecaj prirodne prehrane na somatski rast i stanje uhranjenosti (tjelesna masa, tjelesna duljina, opseg glave) u prvoj godini života. Zbog toga su vršena antropometrijska mjerenja ispitanika te statistička obrada dobivenih rezultata. Ispitivanjem je obuhvaćeno 150-ero dojenčadi s područja grada Solina, a trajalo je od studenoga 1993. godine do travnja 1995. godine. Antropometrijska mjerenja ispitanika učinjena su nakon rođenja, u dobi od šest i dvanaest mjeseci. Prema trajanju prirodne prehrane formirane su tri skupine: skupina A (dojeni do 12 mjeseci), skupina B (dojeni do šest mjeseci) te skupina C (dojeni do mjesec dana). Postotak dojene djece naglo je opadao. U dobi od mjesec dana majčinim mlijekom se hrani 101 dojenče (67.33%), do tri mjeseca doji se 66-ero dojenčadi (44%), od šest mjeseci doji se 46-ero dojenčadi (30.66%), od devet mjeseci doje se 34 ispitanika (22.66%), a od dvanaest mjeseci 26-ero dojenčadi (17.33%), od ukupnoga broja ispitanika tj. njih 150. Praćenjem rasta, mjerenjem tjelesne mase, tjelesne duljine i opsega glave, pri rođenju, u dobi od 6 i 12 mjeseci nema statistički značajne razlike (p > 0,05), među skupinama ispitanika koji su dojeni do jedan mjesec, šest i dvanaest mjeseci života. Najveći je pad postotka dojenih u prvom mjesecu života (32,7%), zatim do trećeg mjeseca prestane se dojiti daljih 23%, a što se ide dalje, postotak je manji. To nas upućuje da našu aktivnost u održavanju dojenja moramo usmjeriti na prenatalnu dob te posebno na novorođenačku dob.