Predgovor

Čast mi je prihvatiti poziv profesora Grgurića da napišem uvodnu riječ za časopis Paediatria Croatica. Njegov je poziv došao nakon mojih prvih godinu dana rada za Ured UNICEF-a u Hrvatskoj. Čitatelji ovog časopisa vjerojatno najbolje razumiju važnost prve godine.
Često smo se zajedno zalagali za prepoznavanje važnosti prve godine života! Ovo je zaista bila godina za pamćenje, pogotovo zadnji mjeseci kada smo se svi borili s posljedicama pandemije bolesti COVID-19 i potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka.
Bila je ovo također godina otpornosti i zahvalnosti za dobrotu, profesionalnost i velikodušnost koje u su ovim teškim trenucima pokazali ljudi iz svih slojeva društva, služeći tako na ponos ovoj prelijepoj zemlji. Još uvijek sam zadivljena odlučnošću i pravovremenošću mjera koje je Vlada poduzela kako bi smanjila broj novozaraženih i broj smrtnih slučajeva, brojnim zdravstvenim djelatnicima koji se odano pridržavaju svoje cjeloživotne zakletve da služe unatoč opasnosti po vlastiti život te strpljenjem i disciplinom tako velikog broja ljudi, posebno djece i mladih, koji su poštovali preporuku da ostanu doma u samoizolaciji i tako smanje opasnost od zaraze. Jako me se dojmila i posvećenost pravima djece koju su pokazali Vlada, akademska zajednica, civilno društvo, poslovni sektor te roditelji i djeca. To je izvrsna osnova za daljnje napore u smjeru povećanja i ubrzanja napretka za djecu i mlade, za učenje iz iskustva, umnažanje pozitivnih primjera i dopiranje do najviše marginaliziranih skupina. Kako bismo to postigli, potrebni su nam znanje i znanost da bismo mogli donositi informirane odluke i postići konsenzus o politikama i programima koji stavljaju djecu na prvo mjesto jer djeca su sadašnjost i budućnost svakog društva, a društvo se, prema riječima Nelsona Mandele, defi nira prema načinu na koji se odnosi prema svojoj djeci. Bilo mi je zadovoljstvo vidjeti da je znanstvena zajednica u ovom broju časopisa Paediatria Croatica odlučila posvetiti punu pažnju pitanjima koja su od najveće važnosti za djecu, pitanjima od kojih se većina također nalazi u samoj srži UNICEF-ovog programa za djecu u Hrvatskoj.

Naš dragi tim stručnjaka za provedbu UNICEF-ove inicijative „Rodilište prijatelj djece“ kojeg čine prof. Anita Pavičić Bošnjak, prof. Milan Stanojević i prof. Josip Grgurić bavi se dojenjem u kriznim situacijama te u svom radu donose poseban osvrt na COVID-19 i potres u Zagrebu. Tu su također i njihove Preporuke za dojenje u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 koje su podijeljene s Ministarstvom zdravstva i objavljene na web-stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te sadrže sve važne informacije o bolesti COVID-19. Na svjetskoj razini i u Hrvatskoj, UNICEF podržava brojne inicijative koje zagovaraju dojenje kao jedno od prava djece. To što hrvatska akademska zajednica doprinosi dijeleći vrijedna saznanja potrebna za pokretanje održivih promjena i unaprjeđenje praksi dojenja daje mi nadu da će uskoro još više djece u Hrvatskoj imati koristi od ovog vrijednog dara. Imajući na umu složenost podrške koja je potrebna kako bi se održalo isključivo dojenje većine djece, UNICEF i dalje ostaje predan ovom cilju koji je dio njegovog mandata i misije u Hrvatskoj. Dr. sc. Lorna Stemberger Marić, dr. med. i dr. sc. Srđan Roglić, dr. med. bave se virusom COVID-19 u djece. Iako se čini da COVID-19 nije ozbiljnije utjecao na djecu, UNICEF se nastavlja truditi da spriječi da ova kriza preraste u krizu dječjih prava jer su najranjivija djeca – poput one pogođene siromaštvom, socijalnim isključenjem ili obiteljskim nasiljem – suočena s još većim rizicima budući da ne dobivaju inače dostupnu podršku. Primjerice, provođenje terapije za djecu s invaliditetom i teškoćama u razvoju prekinuto je zbog zatvaranja zdravstvenih ustanova. Svi trudnički tečajevi za buduće roditelje otkazani su u trenutku kada su budući roditelji bili najviše zabrinuti za zdravlje svog nerođenog djeteta i pristup uslugama.
Marginalizirane društvene skupine odjednom su imale ograničeniji pristup liječničkoj pomoći nego prije te smanjen pristup mrežama prijatelja i poznanika. Zbog mjera samoizolacije i preporuke da ostanu doma, djeca žrtve i svjedoci obiteljskog nasilja našla su se u još težoj situaciji. Osnovnoškolska i srednjoškolska nastava preselile su se na Internet i TV ekrane, no neka djeca nisu imala potrebnu infrastrukturu, podršku i uređaje da bi ravnopravno sudjelovala u nastavi na daljinu. Mladi s invaliditetom i njihovi skrbnici naišli su na prepreke koje su im onemogućile pristup skrbi i osnovnim informacijama o tome kako smanjiti rizike tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Posljednjih mjeseci naučili smo kako ovakva, dosad neviđena, svjetska zdravstvena, ekonomska i društvena kriza zahtijeva dosad neviđenu razinu solidarnosti. Posljedice koje ova kriza ostavlja na djecu su izravne, i ukoliko ih ne krenemo rješavati, mogu ostaviti trag na cijeli njihov život. Međutim, sve su to stvari koje možemo popraviti. Zajedno se možemo pobrinuti da ova kriza ne postane dugoročna prijetnja društvenom i gospodarskom razvoju te možemo pomoći obiteljima i zajednicama razviti otpornost. Moramo iskoristiti ovu priliku da izgradimo bolji svijet i moramo slušati djecu i mlade te raditi s njima na stvaranju bolje budućnosti. Skupina autora pod vodstvom Branke Golubić bavi se jednom od najvažnijih inicijativa UNICEF-a i partnera, Ministarstva zdravstva, a to je osnivanje prve nacionalne Banke humanog mlijeka u Hrvatskoj. Prof. Ivana Borić donosi detaljan uvid u Analizu stanja dječje participacije u Hrvatskoj, što je jedna od tema u samoj srži interesa UNICEF-a. Riječi djece i mladih – „ništa što se tiče nas ne može bez nas“ – trebaju biti u središtu politika i programa usmjerenih na djecu i njihove obitelji. (Mogućnosti lokalne zajednice u ostvarivanju prava djece iz dječje perspektive). Prof. Ivan Begovac i suradnici razjašnjavaju pitanja vezana uz klinički pristup roditeljstvu/njegovateljstvu, djeci i obitelji. Obitelj je temeljna društvena skupina i prirodno okruženje za rast i dobrobit svih svojih članova, posebno djece.
U Uvodu u Konvenciju o pravima djeteta stoji „da dijete, radi potpunoga i skladnog razvoja svoje osobnosti treba rasti u obiteljskoj sredini, u ozračju sreće, ljubavi i razumijevanja“. Vođen Konvencijom o pravima djeteta, UNICEF nastoji utvrditi položaj dječjih prava kao trajnih etičkih principa i međunarodnih standarda ophođenja prema djeci. Prof. Josip Grgurić, dragi prijatelj i suradnik UNICEF-a koji je posvetio život dobrobiti djece, podijelio je svoja iskustva iz Gorskog kotara gdje je rođen i gdje su donesene neke dobre odluke za djecu. Prof. dr. sc. Aida Salihagić-Kadić i Snježana Krpes iz društva Naša djeca, cijenjenog partnera UNICEF-a u implementaciji mnogih aktivnosti vezanih uz dječju participaciju, u svom radu naglašavaju važnost partnerstva kao platforme za postizanje dobro biti djece. Ovim putem želim iskazati i veliku zahvalnost nevladinoj organizaciji „Palčići“ koja je, zajedno s udrugom navijača „Bad Blue Boys“ pružila humanitarnu pomoć potresom pogođenoj Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb (Petrova).
Iskoristit ću ovu priliku da zahvalim i svim kolegama u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku na njihovoj odlučnosti i velikoj predanosti u ostvarivanju rezultata za djecu. UNICEF će iduće godine slaviti svoju 75. godišnjicu te 30 godina prisutnosti i rada u Hrvatskoj. Ne mogu dovoljno zahvaliti autorima ovog časopisa što su uvijek (bili) uz nas na našem putu zalaganja za djecu i mlade, posebno one koji još uvijek pate pod teretom siromaštva, nasilja i zanemarenosti.
Iako sam u Hrvatskoj tek godinu dana, osjećam se kao da sam ovdje stekla cjeloživotne prijatelje i suradnike koji jednakom strašću poput mene brane dječja prava i dijele sa mnom UNICEF-ovu misiju. Autori i čitatelji ovog časopisa pripadaju toj skupini ljudi. S poštovanjem, Regina M. Castillo

Ključne riječi:
Kategorija: Sažetak
Broj: Vol. 64, No 2, travanj - lipanj 2020
Autori: Regina M. Castillo
Referenca rada: Paediatr Croat. 2020;64:81-2
DOI:

 Cijeli članak je vidljiv samo pretplatnicima! Ukoliko ste pretplatnik molimo logirajte se.