Liječenje prijeloma zamora medijalne sezamoidne kosti palca u adolescentnih športašica artroskopskom sezamoidektomijom: prikaz slučajeva i pregled literature

Ozljede sezamoidnih kostiju prvog metatarzofalangealnog zgloba relativno rijetko susrećemo. Nešto ih češće nalazimo u športski aktivnoj populaciji, i to osobito u adolescenata te mlađih osoba, u prvom redu gimnastičara, atletičara i plesača. Bolesnici se žale na bol s plantarne strane prvog metatarzofalangealnog zgloba prilikom opterećenja, primjerice tijekom hoda, trčanja i/ili skokova. Bol se pojačava i prilikom pasivne fleksije palca stopala, a smanjuje se mirovanjem. Postavljanje dijagnoze ozljede i oštećenja sezamoidnih kostiju prvog metatarzofalangealnog zgloba zasniva se na iscrpnoj anamnezi, detaljnom kliničkom pregledu te slikovnim prikazima, od kojih se danas uz standardne rengenske snimke najviše primjenjuje magnetska rezonancija. Osnova konzervativnog liječenja je rasterećenje prvog metatarzofalangealnog zgloba. No to se liječenje pokazalo nedovoljno uspješnim prilikom pokušaja vraćanja bolesnika na razinu športske aktivnosti kao prije ozljede. Stoga se danas u većini slučajeva savjetuje kirurško liječenje. Kirurško uklanjanje sezamoidne kosti, tzv. sezamoidektomija, može biti djelomična ili potpuna, a može se obaviti klasičnim kirurškim otvorenim načinom ili artroskopski. U ovom smo radu prikazali dva slučaja adolescentnih športašica u kojih je zbog nesraslog prijeloma zamora medijalne sezamoidne kosti prvog metatarzofalangealnog zgloba učinjena artroskopska sezamoidektomija, i to u jedne djelomična, a u druge potpuna medijalna sezamoidektomija. Detaljno je opisana operacijska tehnika, kao i provedena poslijeoperacijska rehabilitacija te je istaknuto da su se obje sportašice vratile na istu razinu aktivnosti kao i prije ozljede.
Ključne riječi: SEZAMOIDNE KOSTI; FRAKTURE, KOSTI; ARTROSKOPIJA
Kategorija: -> Nekategorizirano
Broj: Vol. 63, No 2, travanj - lipanj 2019
Autori: Igor Knežević, Ivan Levaj, Damjan Dimnjaković, Tomislav Smoljanović, Ivan Bojanić
Referenca rada: Paediatr Croat. 2019;63:87-93
DOI: http://dx.doi.org/10.13112/PC.2019.14

 Cijeli članak je vidljiv samo pretplatnicima! Ukoliko ste pretplatnik molimo logirajte se.