Javnozdravstvena važnost akutnih respiratornih infekcija u male i predškolske djece

128 Ciljevi ispitivanja su utvrditi povezanost učestalosti akutnih respiratornih infekcija (ARI) i njihovog liječenja antibioticima s dobi djeteta, odrediti udio ARI u godišnjem morbiditetu djece dobi od 0 do 6 godina, te procijeniti učestalost liječenja ARI na razini primarne (PZZ), sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Retrospektivnim jednogodišnjim ispitivanjem u pedijatrijskoj ordinaciji primarne zdravstvene zaštite obuhvaćeno je 1003-je djece od 0 do 6 godina sa 5130 prvih pregleda uslijed bolesti i 3408 s ARI. ARI su najučestalije u dobi od 2. do 4. godine. ARI su činile 56,8% morbiditeta, 91,8% su infekcije gornjih, a 8,2% donjih dišnih putova. Djeca su imala 5,1 ą 2,8 prvih pregleda i 3,8 ą 2,3 ARI godišnje. Antibioticima se liječilo 66% bolesnika s ARI. U pedijatrijskoj ordinaciji PZZ 41,8% ARI dijagnosticiralo se samo kliničkim pregledom. Bakteriološkom analizom obriska nosa i ždrijela H. influenze izoliran je u 27,2%; S. pyogenes u 14,4%, a S. pneuomniae u 10,6% pozitivnih kultura. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti liječilo se 96,6% ARI; 2,8% na sekundarnoj, a 0,6% na tercijarnoj razini. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece ARI čine najveći dio morbiditeta, a njihova učestalost i liječenje antibioticima značajno raste s djetetovom dobi (p<0,001). Javnozdravstvena važnost ARI proizlazi iz učestalosti, neophodnosti racionalne dijagnostike i interpretacije kliničkih i laboratorijskih nalaza u svakodnevnoj praksi, što bi trebalo utjecati na smanjenje njihovog prečestog i nekritičnog liječenja antibioticima.
Ključne riječi:
Kategorija: Zaštita djeteta
Broj: Vol. 45, No 4, listopad - prosinac 2001
Autori: I. Bralić, D. Matanić
Referenca rada:
DOI: